Narodna banka Srbije oduzela je dozvolu za rad jednoj od banaka koja je posljednjih godina bilježila snažan rast i širila poslovanje na cijeli region. U središtu priče je biznismen Davor Macura, čije se poslovno carstvo proširilo od mjenjačnice u Zemunu do bankarstva, trgovine i nekretnina. Odluka regulatora otvorila je pitanja o likvidnosti banke, poslovima s državnim kompanijama, kreditiranju povezanih društava i budućnosti velikog poslovnog sistema.

NBS presjekla poslovanje banke

Narodna banka Srbije (NBS) 30. oktobra donijela je odluku o oduzimanju dozvole za rad Alta banci a.d. Beograd. Odluka je javnosti saopštena 31. oktobra 2026. godine, a istovremeno su stvoreni uslovi za pokretanje stečajnog postupka.

Prema zvaničnom obrazloženju NBS-a, odluci su prethodile kontrolne aktivnosti i mjere kojima je od banke traženo povećanje likvidnosti.

Kontrolom je utvrđeno da se finansijsko stanje banke značajno pogoršalo, uz procjenu da postoji mogućnost daljeg pogoršanja finansijskog položaja i likvidnosti. Time su, prema ocjeni regulatora, bili ugroženi interesi deponenata.

Upravljanje bankom preneseno je na Agenciju za osiguranje depozita, koja će biti imenovana za stečajnog upravnika. NBS je navela i da su pokrenuti odgovarajući postupci protiv banke, njenih akcionara, organa upravljanja i drugih odgovornih lica.

Zvanično obrazloženje, dakle, govori o ozbiljnom pogoršanju finansijskog stanja banke. Međutim, javnosti još nije predstavljena cjelovita slika o tome šta je dovelo do takvog razvoja događaja.

Šta će biti sa novcem građana?

Jedno od najvažnijih pitanja odnosi se na štediše i ostale klijente banke.

Prema Zakonu o osiguranju depozita u Srbiji, zaštićeni iznos je do 50.000 eura po deponentu u jednoj banci.

NBS je najavila da će Agencija za osiguranje depozita u roku od sedam radnih dana omogućiti isplatu osiguranih depozita i raspolaganje sredstvima. Klijenti će biti obaviješteni u kojoj drugoj banci mogu preuzeti osigurani novac i kako prijaviti eventualna potraživanja iznad garantovanog iznosa.

Nakon oduzimanja dozvole obustavljene su aktivnosti povezane s platnim karticama, domaćim i deviznim platnim prometom, a poslovnice Alta banke prestale su raditi.

Prema informacijama koje je banka dostavila medijima, isplata osiguranih depozita trebalo bi početi u ponedjeljak, 2. novembra.

Važno je naglasiti da oduzimanje dozvole ne znači prestanak obaveza građana koji imaju kredite kod ove banke. Njihove obaveze ostaju na snazi, a za način daljeg plaćanja potrebno je sačekati zvanične instrukcije nadležnih institucija.

Od mjenjačnice u Zemunu do bankarskog i trgovinskog carstva

U središtu poslovne priče nalazi se Davor Macura, vlasnik poslovnog sistema Alta.

Njegov poslovni put počeo je 2008. godine otvaranjem mjenjačnice Alta u Zemunu. Posao se postepeno širio na platne usluge, a 2014. godine osnovana je Alta grupa.

Jedan od ključnih koraka bilo je preuzimanje JUBMES banke, nekadašnje banke specijalizovane za finansiranje izvoza.

Alta Pay Group je 2019. godine kupila državni udio od 28,51 posto u JUBMES banci za približno 5,02 miliona eura. Kasnijim otkupom akcija povećavala je vlasništvo, a banka je 2020. godine promijenila ime u Alta banka.

Do 2023. godine banka je postala stopostotno vlasništvo Alta Pay Group.

U tom procesu učestvovala je i Bosna i Hercegovina. Vijeće ministara BiH je u maju 2023. prihvatilo ponudu Alta Pay Group za kupovinu 10.352 dionice koje je BiH naslijedila sukcesijom bivše SFRJ. Vrijednost transakcije iznosila je 340.770,25 eura.

Prema ranijem pisanju CAPITAL-a, dionice su prodate po cijeni približno četiri puta nižoj od njihove knjigovodstvene vrijednosti.

Tako je poslovni sistem koji je počeo kao mjenjačnica postao vlasnik banke, a zatim se proširio na niz drugih privrednih djelatnosti.

Državni poslovi i ubrzani rast

Posebnu pažnju privlače poslovni odnosi Alta sistema s državnim preduzećima i institucijama u Srbiji.

Među značajnijim poslovima izdvajaju se:

  • Partnerstvo s Elektroprivredom Srbije (EPS), preko kojeg je omogućeno plaćanje računa za električnu energiju putem sistema Alta.
  • Poslovi povezani s Auto-moto savezom Srbije.
  • Poslovni odnosi s Parking servisom Beograd.
  • Učešće u naplati gradskog prevoza u Beogradu.
  • Usluge platnog prometa i prisustvo šaltera u policijskim stanicama.

Prema istraživanjima beogradskih medija, Alta je na taj način dobijala pristup velikom broju građana i poslovnih korisnika.

Posebno je značajan podatak da je banka u prethodnim godinama ostvarila izrazito brz rast depozita i broja klijenata.

Ekonomisti i finansijski analitičari sada postavljaju pitanje kako je banka, koja je imala tako široku poslovnu mrežu i značajne institucionalne klijente, došla u situaciju da joj regulator oduzme dozvolu zbog pogoršanja finansijskog stanja.

IDEA, Roda i Mercator – poslovni sistem koji obuhvata hiljade radnika

Jedna od najvećih poslovnih transakcija povezanih s Macurinim poslovnim sistemom jeste preuzimanje dijela poslovanja hrvatske Fortenova grupe u Srbiji.

Kompanija Alta Retail preuzela je poslovanje koje obuhvata trgovinske lance:

  • IDEA – više od 300 prodavnica;
  • Roda – 33 marketa;
  • Mercator – dva hipermarketa.

U paketu su bile i druge kompanije povezane s trgovinskim i pratećim djelatnostima.

Prema objavljenim podacima, ove kompanije su na kraju 2025. godine zapošljavale ukupno 7.752 radnika.

Nedeljnik je objavio da je za kapital IDEA marketa plaćeno oko 40 miliona eura, uz preuzimanje značajnih obaveza i dugovanja.

Ovdje je važno napraviti razliku: kupac trgovinskog sistema bila je kompanija Alta Retail, a ne neposredno Alta banka. Zbog toga se ne može automatski zaključiti da je kupovina finansirana novcem banke.

Ipak, oduzimanje dozvole banci otvara pitanje finansijskih i poslovnih veza unutar šireg sistema Alta i mogućih posljedica po kompanije koje su dio tog sistema.

Širenje na Sjevernu Makedoniju i pokušaj preuzimanja Addiko banke

Alta grupa nije svoje ambicije ograničila na Srbiju.

U Sjevernoj Makedoniji preuzela je Stopansku banku iz Bitole, a tokom 2026. godine povećala vlasnički udio na više od 95 posto.

Preuzeto je i osiguravajuće društvo ZOIL Makedonija, koje je potom dobilo naziv Alta osiguranje.

Posebno značajan bio je pokušaj širenja na tržište Evropske unije preko austrijske Addiko banke.

Alta grupa je imala prijavljenu vlasničku i finansijsku poziciju u Addiko banci, a u aprilu 2026. godine Raiffeisen Bank International objavio je plan preuzimanja ove bankarske grupacije i mogućnost da Alta grupa preuzme njene banke u Srbiji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini.

Među planiranim transakcijama bile su i Addiko Bank Sarajevo i Addiko Bank Banja Luka.

Međutim, riječ je o planiranom poslu koji je zavisio od ispunjavanja uslova i regulatornih odobrenja. Oduzimanje dozvole Alta banci sada otvara ozbiljno pitanje njegove realizacije.

Finansiranje povezanih kompanija – brojka koja traži objašnjenje

Jedan od posebno važnih podataka iz finansijske dokumentacije Alta banke odnosi se na kreditne i druge plasmane povezanim licima.

Prema revidiranom polugodišnjem finansijskom izvještaju za 2025. godinu, neto plasmani povezanim licima na dan 30. juna iznosili su 9,125 milijardi dinara, odnosno približno 78 miliona eura.

Od tog iznosa:

  • 1,363 milijarde dinara odnosile su se na akcionare;
  • 126 miliona dinara na rukovodstvo banke;
  • 7,637 milijardi dinara na ostala povezana lica.

Ovaj podatak posebno je važan zbog činjenice da je poslovni sistem oko Alta grupe istovremeno širio svoje aktivnosti na bankarstvo, trgovinu, nekretnine, osiguranje i druge djelatnosti.

Ipak, sama činjenica da je banka imala značajne plasmane povezanim licima nije dokaz nezakonitog poslovanja. Za takav zaključak potrebni su nalazi nadležnih organa, analiza konkretnih ugovora i utvrđivanje namjene novca.

Upravo zato finansijski izvještaji i dokumentacija o povezanim kompanijama postaju važan dio pitanja na koja bi trebalo odgovoriti tokom stečajnog i drugih postupaka.

Sumnje u iznošenje novca iz Srbije i politička pozadina

Oduzimanju dozvole prethodili su i medijski navodi o pokušajima prebacivanja velikih novčanih iznosa iz Srbije u inostranstvo.

U danima nakon izbora 25. oktobra pojavile su se informacije o mogućim transferima novca prema Sjevernoj Makedoniji i Rusiji.

Beogradski advokat Ivan Ninić obratio se Narodnoj banci Srbije i zatražio hitnu kontrolu, ukazujući na sumnje u vezi s finansijskim transferima.

Predsjednik Demokratske stranke Srđan Milivojević optužio je guvernerku NBS-a Jorgovanku Tabaković da je 27. oktobra odobrila konverziju dinarskih sredstava u protivvrijednosti od 50 miliona eura za potrebe Alta banke.

Ove tvrdnje otvorile su političku raspravu o tome da li je novac pokušavan prebaciti iz zemlje u trenutku promjene političkih okolnosti.

Međutim, važno je naglasiti da navodi o sumnjivim transferima i njihovoj namjeni nisu isto što i zvanično utvrđene činjenice.

NBS je u ranijim saopštenjima odbacivala širenje neprovjerenih tvrdnji i isticala da se transferi između finansijskih institucija obavljaju redovnim kanalima, u skladu s propisima.

Alta banka je za Radio Slobodna Evropa odbacila optužbe o pranju novca, korupciji, zloupotrebi javnih resursa i miješanju u izborni proces. Navela je da nijedan nadležni organ nije donio odluku kojom bi takve tvrdnje bile potvrđene.

Oduzimanje dozvole banci dogodilo se neposredno nakon izbora, na kojima je, prema izvještavanju regionalnih medija, Srpska napredna stranka izgubila vlast poslije 14 godina.

Ta vremenska podudarnost dodatno je pojačala interesovanje javnosti za poslovne i političke veze sistema Alta. Ipak, bez zvaničnih nalaza ne može se tvrditi da je politička promjena uzrokovala finansijski slom banke.

Šta slijedi za Alta grupu?

Oduzimanje dozvole Alta banci ne znači automatski prestanak rada svih kompanija koje pripadaju istoj poslovnoj grupi.

Riječ je o različitim pravnim licima, s vlastitim obavezama, imovinom i poslovanjem. Ipak, međusobne finansijske i poslovne veze mogu imati značajne posljedice.

Posebno će biti važno utvrditi:

  • Kakvo je stvarno finansijsko stanje banke?
  • Koliki su ukupni dugovi i potraživanja?
  • Ko su korisnici najvećih kredita i plasmana?
  • Koliko su poslovno i finansijski povezane druge kompanije Alta grupe s bankom?
  • Kakva će biti sudbina planiranih preuzimanja Addiko banaka u regionu?
  • Hoće li problemi banke uticati na poslovanje IDEA, Rode i Mercatora?

Za sada je izvjesno da će štediše imati pravo na zakonom osigurani iznos, dok će ostala potraživanja biti predmet stečajnog postupka.

Slučaj Alta banke tako je otvorio mnogo šire pitanje od sudbine jedne finansijske institucije: kako je poslovni sistem koji je u relativno kratkom periodu izrastao u značajnog regionalnog igrača došao u situaciju da njegova banka izgubi dozvolu za rad i kakve će posljedice to ostaviti na kompanije, građane i finansijsko tržište.

Odgovore na ta pitanja trebalo bi da daju stečajni postupak, regulatorne kontrole i eventualni postupci nadležnih institucija.

Izvori:

Obrada: LuPortal