Slobodna Bosna, pozivajući se na informacije Hrvatskog Medijskog Servisa iz diplomatskih krugova, piše da američka administracija navodno ne bi blagonaklono gledala na ulazak Stranke za BiH u novu vlast. U središtu priče je spor oko Južne plinske interkonekcije, ali i nastojanje SDA da unaprijedi odnose s aktuelnom američkom administracijom.

Prema pisanju Slobodne Bosne, američke diplomate navodno su lideru SDA Bakiru Izetbegoviću prenijele poruku da bi uključivanje Stranke za BiH (SBiH) u buduću vlast moglo naići na nepovoljne reakcije Washingtona. Kao mogući razlog navodi se protivljenje ove stranke izmjenama Zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji.

Podsjetimo, izmjenama zakona usvojenim u Parlamentu Federacije BiH u aprilu 2026. godine, američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy određena je za glavnog investitora i nosioca projekta izgradnje plinovoda. Riječ je o projektu koji bi Bosni i Hercegovini trebao omogućiti pristup plinu preko LNG terminala na Krku u Hrvatskoj i smanjiti zavisnost od ruskog plina.

Zašto se Stranka za BiH protivi zakonu?

Stranka za BiH, predvođena Semirom Efendićem, kritikovala je usvajanje zakonskih izmjena po hitnoj proceduri, izostanak BH-Gasa iz primarne uloge u projektu i dodjelu posla privatnoj američkoj kompaniji bez klasičnog javnog tendera.

S druge strane, zagovornici usvojenog rješenja isticali su potrebu da se prevaziđu politički zastoji koji su godinama usporavali realizaciju projekta. Spor se ranije vodio i oko zahtjeva HDZ-a BiH da se formira nova kompanija sa sjedištem u Mostaru, u kojoj bi većinski vlasnik bila Vlada FBiH.

Važno je razlikovati dvije stvari: podršku izgradnji plinovoda i podršku konkretnom zakonskom modelu njegove realizacije nisu nužno isto pitanje. Protivljenje načinu dodjele posla samo po sebi ne znači i protivljenje energetskoj diversifikaciji Bosne i Hercegovine.

Sastanak Izetbegovića i američkog diplomate

Nakon što je Bakir Izetbegović najavio da bi SDA u formiranju vlasti mogla sarađivati sa strankama koje su se protivile politici Trojke, među kojima su SBiH i Demokratska fronta, uslijedio je njegov sastanak s Johnom Ginkelom, otpravnikom poslova Ambasade SAD-a u BiH.

Prema saopćenju SDA, razgovarano je o političkoj situaciji, rezultatima općih izbora, formiranju vlasti, ekonomskim odnosima i mogućnostima novih američkih investicija.

U saopćenju, međutim, nisu izričito spomenuti Južna plinska interkonekcija ni kompanija AAFS Infrastructure and Energy.

Slobodna Bosna izostanak tih tema i širi kontekst sastanka povezuje s nastojanjem Izetbegovića da popravi odnose s aktuelnom američkom administracijom. Ipak, bez zvanične potvrde učesnika sastanka, nije moguće pouzdano utvrditi je li pitanje ulaska SBiH u vlast zaista bilo predmet razgovora niti je li Washington iznio takav stav.

Šta to znači za formiranje vlasti?

Ako bi se navodi o američkom protivljenju učešću SBiH u vlasti pokazali tačnim, to bi moglo dodatno zakomplikovati pregovore o budućoj koaliciji. Međutim, zasad se radi o tvrdnji koja se u objavljenom tekstu zasniva na nezvaničnim diplomatskim izvorima, a ne na javno objavljenom stavu američke administracije.

Ostaje i pitanje koliko bi eventualne međunarodne primjedbe utjecale na odluke domaćih političkih stranaka. SDA, SBiH i DF imaju vlastite političke interese, dok se od američke administracije očekuje da svoje stavove o važnim projektima i političkim partnerstvima saopćava kroz zvanične kanale.

Suština spora nije samo u tome ko će ući u vlast, nego i u tome kako će se realizovati jedan od najvažnijih energetskih projekata u BiH. Javnosti su potrebni transparentni odgovori o izboru investitora, uslovima realizacije projekta i ulozi domaćih institucija, ali i jasne potvrde o tome postoji li zaista američki pritisak na stranke koje pregovaraju o formiranju vlasti.

Izvor: Slobodna Bosna