Zatvaranje koksare i najavljeno gašenje željezare u Zenici ne pogađaju samo lokalnu ekonomiju – efekti se već prelijevaju na regionalne transportne i logističke tokove

Luka Ploče u prvom kvartalu ove godine bilježi rast prihoda od gotovo 11 posto, uz značajan rast EBITDA-e i profitabilnosti. Međutim, iza pozitivnih finansijskih pokazatelja krije se zabrinjavajući trend koji ukazuje na dublje strukturne probleme u industriji Bosne i Hercegovine.

Ukupan promet robe kroz luku porastao je na 624.927 tona, ali struktura tereta pokazuje ozbiljan poremećaj – rasuti tereti su pali za 18 posto, dok je promet uglja gotovo nestao, uz drastičan pad od čak 90 posto.

Ovaj pad nije slučajan. Direktno je povezan s gašenjem industrijskih kapaciteta u unutrašnjosti BiH, prije svega zatvaranjem koksare i najavama gašenja željezare u Zenici. Ove industrije su decenijama bile ključni generatori potražnje za transportom uglja i srodnih sirovina, a njihov nestanak sada se jasno reflektuje i na poslovanje luke.

Posljedice su višeslojne. Smanjenje industrijske proizvodnje ne znači samo gubitak radnih mjesta u Zenici, već i pad obima transporta, manju iskorištenost željezničke infrastrukture, te smanjenje prihoda u lukama koje su bile logistički oslonac za te industrije.

Istovremeno, iako luka bilježi rast u drugim segmentima – poput prekrcaja šećera, koksa i tekućih tereta – jasno je da se radi o restrukturiranju koje ne može u potpunosti nadomjestiti gubitak tradicionalnih industrijskih tokova.

Na dodatne izazove utiču i globalni faktori poput rata u Ukrajini, nestabilnosti na Bliskom istoku i poremećaja u lancima snabdijevanja, koji mijenjaju trgovačke rute i povećavaju troškove transporta i energenata.

Ipak, slučaj Luke Ploče pokazuje da se pravi uzroci promjena ne nalaze samo na globalnom nivou. Gašenje ključnih industrijskih pogona u BiH ima direktan i mjerljiv uticaj na cijeli lanac – od proizvodnje, preko željeznica, pa do luka.

Ako se trend gašenja industrije nastavi, pad prometa uglja u Pločama mogao bi biti tek prvi signal mnogo dublje ekonomske transformacije – one u kojoj BiH gubi status industrijski relevantne zemlje, a logistički sistemi u regiji ostaju bez jednog od svojih ključnih oslonaca.

Izvor: PN