U jeku tvrdnji o nedostatku uglja za TE Tuzla, donosimo analizu koja jasno pokazuje da prelazak domaćinstava sa loženja na inverter klime i toplotne pumpe zapravo ostavlja više uglja termoelektrani – koja od iste količine uglja može proizvesti višestruko više električne energije nego što domaćinstva potroše.

Ovih dana na portalima se ponovo pojavljuju tekstovi o navodnom nedostatku uglja u TE Tuzla tokom zimskih mjeseci. Umjesto da se bavimo dramatičnim najavama, donosimo analitički osvrt koji pokazuje kako TE Tuzla može imati više uglja na raspolaganju – i istovremeno ostvariti veću zaradu.

Analiza se zasniva na realnom poređenju: koliko uglja potroši prosječno domaćinstvo za grijanje, naspram količine električne energije koju TE Tuzla može proizvesti iz iste te količine uglja, te koliko struje troše toplotne pumpe i inverter klime koje su sve zastupljenije u domaćinstvima.

U nastavku donosimo dio članka od 14. februara ove godine, koji – već sam po sebi – daje dovoljno jasnu sliku u kom smjeru bi energetska politika trebala da ide.

Prelazak na grijanje strujom uglavnom na selu: koliko troše toplotne pumpe, a koliko inverter klime?

Masovan prelazak na grijanje toplotnim pumpama i inverter klimama gotovo u pravilu se desio u ruralnim sredinama – selima, gdje se do tada grijalo na drva i ugalj (centralno grijanje, klasične peći, tiš-šporeti, kamini). Ta domaćinstva su uglavnom mala, često “jedna soba za sve”, a stanovništvo većinom starije – penzioneri, udovice i udovci. U takvim situacijama najčešće se i ugrađuju inverter klime, dok se toplotne pumpe više koriste za grijanje čitavih kuća.

Zato se u analizi fokusiramo na inverter klime, jer upravo one čine oko 99% prelazaka sa loženja na grijanje na struju.

Potrošnja el. energije toplotnih pumpi i inverter klima

Toplotne pumpe

Najmanje toplotne pumpe snage 6–8 kW zamjenjuju klasične peći na drva i ugalj od 25 kW.

Ako uzmemo COP 4, rad od oko 8 h dnevno i prosjek:

  • mjesečna potrošnja toplotne pumpe iznosi 1.200 – 1.600 kWh,
  • prosjek: 1.400 kWh (1,4 MWh).

Inverter klima “12-ka”

Najčešći model je tzv. “12-ka”, čija je potrošnja 800–1.300 W/h.

U analizi uzimamo maksimalnu potrošnju – 1.300 W/h.

Ako klima radi 8 sati dnevno tokom 30 dana:

1,3 kW × 8 h × 30 dana = 312 kWh mjesečno.

Koliko uglja troši domaćinstvo i koliko energije potroše klima ili pumpa?

Prosječno domaćinstvo za grijanje u 5 zimskih mjeseci (novembar–mart) potroši:

1,5 t/mj × 5 mjeseci = 7,5 tona uglja.

Za isti period:

  • Toplotna pumpa potroši:
    5 × 1.400 kWh = 7.000 kWh (7 MWh)
  • Klima “12-ka” potroši maksimalno:
    5 × 320 kWh = 1.600 kWh (1,6 MWh)

Koliko struje TE Tuzla može proizvesti iz 7,5 tona uglja?

Da bismo vidjeli šta je društveno i energetski isplativije – domaćinstvo da spali ugalj ili TE da ga iskoristi – računamo proizvodnju struje iz iste količine uglja.

Prosječna energetska vrijednost uglja je 24–30 MJ/kg, uzimamo sredinu 27 MJ/kg.

1. Ukupna energija iz 7,5 tona:

7,5 t × 1.000 kg × 27 MJ/kg = 202.500 MJ

2. Pretvaranje u kWh (1 kWh = 3,6 MJ):

202.500 ÷ 3,6 = 56.250 kWh

3. Uz efikasnost TE od 30%:

56.250 × 0,30 = 16.875 kWh

Dakle, 7,5 tona uglja u TE Tuzla daje oko 17 MWh električne energije.

A sada ključ poređenja – rezultat je zapanjujući

Jedno domaćinstvo – 5 mjeseci grijanja

  • Potrošnja inverter klime:
    1,6 MWh
  • Proizvedena energija u TE od iste količine uglja:
    17 MWh

EP BiH dobija više nego duplo energije (i prihoda) ako ugalj sagori TE, a ne domaćinstva.

Ako se umjesto klime koristi toplotna pumpa:

  • Pumpa troši 7 MWh, a
  • TE proizvede 17 MWh iz istih 7,5 tona uglja.

I dalje dvostruka dobit za EPBiH.

Kada se to pomnoži sa 1.000, 10.000 ili 100.000 domaćinstava – cifre postaju enormne

Prelazak na inverter klime znači:

  • ogromno rasterećenje potražnje za ugljem,
  • ogroman višak uglja za TE,
  • ogromnu dodatnu proizvodnju struje,
  • drastično veći prihod Elektroprivrede BiH.

I na kraju – dodatni “bonus” za EPBiH

Podsjetimo se januara i nerealnih dvostrukih i trostrukih računa koji su mnogi građani dobili.

Kada se tome doda i činjenica da je EPBiH imala:

  • više uglja na raspolaganju,
  • više proizvedene energije,
  • više naplaćene energije,

postaje očigledno da prelazak na inverter klime nije problem – nego ogromna korist za Elektroprivredu i termoelektrane.

Tako smo pisali u februaru, i iza toga stojimo i danas.