
Na regionalnoj konferenciji “Resilient Voices” (Glasovi otpora) u Tirani, više od 150 predstavnika civilnog društva, donosioca odluka i međunarodnih partnera poručilo je da bez nezavisnog civilnog sektora nema demokratije ni kredibilnog puta ka Evropskoj uniji.
U Tirani je 1. oktobra 2025. godine održana regionalna konferencija “Resilient Voices: Western Balkans Civil Society in a Changing World” (“Glasovi otpora: Civilno društvo Zapadnog Balkana u svijetu koji se mijenja”), koja je okupila više od 150 predstavnika organizacija civilnog društva, kreatora politika, institucija i donatora iz zemalja Zapadnog Balkana i Evropske unije. Događaj su organizovali Partners Albania for Change and Development i Balkan Civil Society Development Network (BCSDN).
Konferencija je istaknula ključnu poruku: bez nezavisnog civilnog društva nema demokratije, niti evropske budućnosti za Zapadni Balkan. Učesnici su se fokusirali na tri ključna stuba razvoja sektora — zaštitu građanskog prostora, uključivanje civilnog društva u proces evropskih integracija, te osiguranje dugoročne finansijske održivosti organizacija.
Pritisak na građanski prostor

Govornici su upozorili na sve veći pritisak na organizacije civilnog društva, uključujući kampanje diskreditacije, administrativne prepreke i neprijateljske zakone. Posebno su istaknuti rizici koje mogu donijeti nove regulative EU, poput paketa o borbi protiv pranja novca (AML/CFT) i prijedloga “Defense of Democracy” paketa, koji bi – iako dobronamjerni – mogli biti zloupotrijebljeni i ograničiti finansijski pristup organizacijama koje primaju stranu podršku.
Civilno društvo kao pokretač EU integracija

Sudionici su naglasili da organizacije civilnog društva više ne smiju biti samo izvršioci projekata, već ključni nadzornici i oblikovaoci javnih politika, koji osiguravaju da reformski procesi budu u skladu s demokratskim vrijednostima. Zatraženo je da se civilnom društvu prizna i institucionalno i finansijski uloga u procesu praćenja reformi i da se te promjene sprovedu prije nego što države postanu članice EU, kada ih je mnogo teže nametnuti.
Održiva budućnost

Posebna pažnja posvećena je tzv. “donatorskoj dilemi”, jer kratkoročni i fragmentirani projekti više ne mogu osigurati stabilnost sektora. Učesnici su apelovali na EU i međunarodne donatore da pređu na dugoročno, fleksibilno finansiranje, koje zaista jača nezavisnost i otpornost organizacija. Vlade regiona pozvane su da prestanu s političkom zloupotrebom javnih fondova, koji se često usmjeravaju ka vladinim nevladinim organizacijama (GONGO), čime se podriva uloga nezavisnog civilnog sektora.
Nacrt Deklaracije i poziv na akciju
Glavni rezultat konferencije je nacrt Deklaracije koja poziva sve relevantne aktere na konkretne korake. Ključni zahtjevi uključuju:
- da Evropska unija i međunarodni donatori uspostave zaštitu građanskog prostora kao neupitni kriterij pristupanja i uslov za finansijsku podršku,
- da vlade Zapadnog Balkana povećaju transparentnost, povuku represivne zakone i osiguraju fer mehanizme javnog finansiranja,
- da organizacije civilnog društva ojačaju solidarnost, diverzifikuju izvore finansiranja i očuvaju visoke standarde integriteta.
Zaključeno je da je energija i predanost učesnika dokaz da “otporni glasovi” Zapadnog Balkana ostaju ujedinjeni i odlučni u borbi za demokratsku i evropsku budućnost regiona.
Očekuje se da konačna verzija Deklaracije i istraživanje o donatorskim politikama budu objavljeni do kraja oktobra 2025. godine. BCSDN poziva sve partnere, kreatore politika i medije da prate dalji razvoj inicijative i doprinesu njenoj implementaciji širom regiona i u Briselu.