Kako se očitava utrošek struje, kako se prenose podaci do EPBiH, šta može uticati na pogrešna očitanja, ko je odgovoran za tačnost očitavanja i ispravak grešaka u sistemu, načini manipulacija sistemom – mehanički i softwerski, …

Na kom principu radi daljinsko očitavanje potrošnje el. energije?

Daljinsko očitavanje potrošnje električne energije temelji se na komunikaciji između mjernih uređaja (električnih brojila) i centralnog sistema putem različitih tehnologija, kao što su radio valovi, GSM mreže, Wi-Fi, PLC (Power Line Communication) ili druge bežične ili žičane mreže. U osnovi, sistem prikuplja podatke sa brojila u stvarnom vremenu ili periodično i šalje ih u centralni sistem za analizu.

Glavni principi rada daljinskog očitavanja su:

  1. Automatsko prikupljanje podataka: Brojilo automatski mjeri potrošnju električne energije i pohranjuje te podatke.
  2. Bežična komunikacija: Podaci se prenose putem bežičnih tehnologija (npr. GSM, radio valovi), čime se omogućava da očitanje bude daljinsko i ne zahtijeva fizičku prisutnost očitača.
  3. Centralni sistem: Podaci sa brojila šalju se u centralni sistem, gdje se obrađuju i analiziraju za fakturiranje ili praćenje potrošnje.
  4. Sigurnost i privatnost: Sistemi obično koriste enkripciju i druge sigurnosne mjere kako bi osigurali sigurnost prenosa podataka i zaštitu privatnosti korisnika.

Ovaj sistem omogućava tačnije i efikasnije praćenje potrošnje, smanjuje potrebu za fizičkim očitanjem, a često omogućava i praćenje u realnom vremenu za korisnike i distributere energije.

U kojim situacijama PLC može pogrešno očitavati brojilo?

PLC (Power Line Communication) tehnologija može pogrešno očitavati brojilo u nekoliko situacija koje mogu uticati na kvalitet komunikacije i tačnost prenosa podataka. Neki od mogućih razloga za pogrešno očitavanje uključuju:

  1. Šum i elektromagnetski poremećaji: Električna mreža može biti izložena različitim vrstama elektromagnetskih smetnji (npr. od velikih elektromotora, uređaja sa visokim naponom, ili drugih električnih sistema). Ovi poremećaji mogu uzrokovati gubitak signala ili smanjenje kvaliteta prenosa podataka, što može dovesti do netačnog očitavanja brojila.
  2. Stari ili loši električni kablovi: Ako su kablovi u mreži stari, oštećeni ili imaju visok otpor, to može negativno uticati na kvalitet PLC signala. Oštećena ili loša infrastruktura može dovesti do slabog prenosa podataka, što može rezultirati pogrešnim očitanjima.
  3. Previše uređaja na mreži: Ako postoji previše uređaja koji koriste istu električnu mrežu, može doći do zagušenja signala. Previše uređaja koji komuniciraju putem iste mreže može uzrokovati interferenciju i smanjiti efikasnost prenosa podataka, što može uticati na tačnost očitavanja.
  4. Previše dužine između uređaja: PLC signal se može slabliti ako mora putovati kroz preduge udaljenosti unutar električne mreže. Dugotrajni signali mogu izgubiti snagu, što može uzrokovati pogrešna očitanja ili nemogućnost povezivanja uređaja sa centralnim sistemom.
  5. Problemi sa transformatorima i distributivnim uređajima: Transformatori koji prebacuju visoki napon u niži napon mogu izazvati gubitak signala, budući da nisu dizajnirani za prenos PLC signala. Takođe, mrežni uređaji koji filtriraju ili transformišu signal mogu ometati ili iskriviti podatke, što može izazvati greške u očitavanju.
  6. Loš kvalitet ili neusklađenost uređaja: Ako uređaj koji koristi PLC tehnologiju (npr. električno brojilo) nije pravilno kalibrisan, ili ako je uređaj nekompatibilan sa PLC standardima koji se koriste u mreži, može doći do netačnih očitavanja.
  7. Kompjuterski ili softverski problemi: Greške u softveru koji upravlja prikupljanjem i obradom podataka sa brojila mogu uzrokovati pogrešna očitanja, čak i kada su signali tačni. Ponekad može doći do grešaka u kodiranju, analizi podataka ili povezivanju sa centralnim sistemom.

Upravo zbog ovih faktora, u sistemima koji koriste PLC tehnologiju, potrebno je provoditi redovne provjere i održavanje kako bi se osigurala tačnost očitavanja i minimizirale greške u prenosu podataka.

U kojim slučajevima očitanja potrošnje mogu biti veća nego što stvarno jesu?

Očitanja potrošnje električne energije mogu biti veća od stvarne potrošnje u nekoliko slučajeva, a neki od najčešćih razloga uključuju:

  1. Tehnička oštećenja brojila: Ako je brojilo fizički oštećeno, njegov rad može biti poremećen, što može dovesti do netačnih očitanja. Na primer, kvar u internim komponentama brojila može uzrokovati da uređaj prikazuje veću potrošnju nego što je stvarno.
  2. Problemi sa softverom ili firmware-om brojila: Greške u softveru ili firmware-u brojila mogu uzrokovati netačno očitanje potrošnje. Ponekad može doći do grešaka u procesiranju podataka, što može izazvati da brojilo prikazuje višu potrošnju nego što je zaista zabeleženo.
  3. Loš signal u daljinskom očitavanju (PLC ili bežična komunikacija): Ako tehnologija daljinskog očitavanja (kao što je PLC ili bežični signal) doživi smetnje ili greške u komunikaciji, podaci koji se šalju centralnom sistemu mogu biti pogrešno interpretirani. To može dovesti do toga da sistem zabeleži veću potrošnju nego što je stvarna.
  4. Interferencija sa drugim električnim uređajima: Neki električni uređaji mogu stvoriti smetnje na mreži, što može uzrokovati nepravilna očitanja. Na primer, uređaji poput usmerivača, dimmera ili UPS uređaja mogu generisati šum koji ometa rad brojila i uzrokuje netačne podatke o potrošnji.
  5. Neispravno ili zastarelo brojilo: Starija brojila ili brojila koja nisu pravilno kalibrisana mogu početi davati netačne očitane vrednosti. Zastarela brojila mogu se “zadržavati” u određenim fazama očitavanja, što može povećati prikazanu potrošnju.
  6. Faza punjenja i ispravljanja grešaka u mreži: U nekim slučajevima, sistem za ispravljanje grešaka u mreži (kao što je kod frekventnih promena u naponu) može izazvati nepravilnosti u očitanju, što može dovesti do prenaduvanih vrednosti.
  7. Kvar na električnoj mreži: Ako postoji kvar na mreži, kao što su problemi sa transformatorima, žicama ili drugim komponentama sistema, brojilo može preterano očitati potrošnju zbog nepravilnih naponskih fluktuacija ili gubitaka na mreži.
  8. Interferencija sa drugim uređajima za merenje: U nekim slučajevima, uređaji koji se nalaze u blizini brojila, kao što su uređaji za filtriranje napona, mogu uticati na preciznost merenja. Ovo može uzrokovati da brojilo registruje veću potrošnju nego što je stvarna.
  9. Neispravna konfiguracija tarife: Ako brojilo nije pravilno postavljeno za različite tarife ili vremenske rasporede (npr. viša cena u toku noći), to može uzrokovati da se prikazuje netačna potrošnja koja je zapravo vezana za pogrešan vremenski okvir.
  10. Frekventne promene u naponskoj mreži: Ako postoji nestabilnost u naponskoj mreži, brojilo može reagovati na te promene tako da pokazuje više nego što je stvarno, s obzirom na to da brojila mogu “zbirati” više podataka tokom fluktuacija napona.

Za sve ove situacije, redovno održavanje brojila, kalibracija i nadzor sistema za daljinsko očitavanje mogu značajno smanjiti rizik od netačnih očitavanja i pružiti preciznija očitanja potrošnje.

Pojasni kompjuterske ili softwerske probleme, ko ima kontrolu nad njima i ko je odgovoran za njihovo rješavanje?

Kompjuterski ili softverski problemi u sistemima za očitavanje potrošnje električne energije mogu nastati iz različitih razloga, a odgovornost za njihovo rešavanje zavisi od strane koja upravlja i održava sistem. Evo nekoliko najčešćih tipova problema, ko je odgovoran za njih i kako se rešavaju:

  1. Greške u softveru za očitavanje:

Problem: Softverske greške u aplikacijama koje prikupljaju, obrađuju ili analiziraju podatke sa brojila mogu dovesti do netačnih očitanja, loše obrade podataka ili grešaka u fakturisanju. Odgovornost:

    Kompanija koja razvija softver (npr. softverska firma koja je izradila aplikaciju ili sistem za daljinsko očitavanje) je odgovorna za ispravke, nadogradnje i održavanje sistema.

    Energetska kompanija ili distributer je odgovorna za praćenje i pravovremeno rešavanje problema u softveru, uključujući kontakte sa dobavljačima ili programerima.

    Rešenje: Sistematsko testiranje i ažuriranje softverskih sistema, kao i redovno praćenje rada sistema kako bi se uočile greške. Kompanije mogu angažovati programere ili IT stručnjake koji se specijalizuju za ovo područje.

    1. Greške u komunikaciji sa brojilom (npr. PLC ili bežični signal)

    Problem: Loša ili prekinuta komunikacija između brojila i centralnog sistema može dovesti do netačnih očitanja, kao što je prijavljivanje veće potrošnje nego što je stvarna. Odgovornost:

    Energetska kompanija ili dobavljači mrežne opreme odgovorni su za održavanje komunikacionih kanala i uređaja koji omogućavaju daljinsko očitavanje.

    Društva koja pružaju usluge komunikacije (PLC, bežična mreža) takođe snose odgovornost za održavanje i otklanjanje smetnji u mreži.

    Rešenje: Održavanje i nadogradnja infrastrukture za daljinsko očitavanje (PLC uređaji, modemi, repetitori) i redovno praćenje stabilnosti mreže kako bi se otkrili potencijalni problemi u komunikaciji.

    1. Problemi sa bazama podataka i pohranjivanjem podataka

    Problem: Baze podataka koje sakupljaju podatke o potrošnji mogu biti loše dizajnirane ili imati greške u arhiviranju podataka, što može dovesti do pogrešnih očitanja ili gubitka podataka. Odgovornost:

    IT odjel kompanije za distribuciju energije odgovoran je za implementaciju, sigurnost i održavanje baza podataka.

    Dobavljači softverskih sistema koji omogućavaju pohranu i obrada podataka takođe su odgovorni za tehničke aspekte baze podataka i njenog održavanja.

    Rešenje: Kontinuirano praćenje performansi baze podataka, redovno pravljenje rezervnih kopija podataka, kao i provode periodične audite za sigurnost i tačnost podataka.

    1. Greške u proračunu potrošnje

    Problem: Softver koji vrši izračune potrošnje može biti pogrešno konfigurisan, posebno u situacijama kada se koriste različite tarife ili specijalni uslovi za potrošnju (npr. noćna tarifa). Odgovornost:

    Energetska kompanija je odgovorna za pravilnu konfiguraciju sistema koji obračunava potrošnju i osiguranje da su parametri ispravno postavljeni.

    Programeri softverskog sistema koji razvijaju logiku za obračun potrošnje su odgovorni za ispravan proračun.

    Rešenje: Održavanje sistema za obračun potrošnje, testiranje sistema na ispravnost i ažuriranje tarifa i uslova prema zakonodavnim i poslovnim zahtevima.

    1. Sigurnosni problemi i hakovanje

    Problem: Ako softver ili računalna mreža nije dovoljno zaštićena, podaci o potrošnji mogu biti hakovani, izmenjeni ili ukradeni. To može dovesti do netačnih očitanja, gubitka podataka ili drugih ozbiljnih problema. Odgovornost:

    IT odjel energetske kompanije je odgovoran za zaštitu mreže i baza podataka, kao i za implementaciju sigurnosnih mera.

    Kompanije koje razvijaju softver i opremu su odgovorne za integraciju sigurnosnih protokola i zaštitu podataka od napada i neovlašćenog pristupa.

    Rešenje: Implementacija sigurnosnih protokola, enkripcija podataka, redovno praćenje i testiranje sistema za sigurnost i zaštitu podataka.

    1. Nepoštovanje standarda i nesređenost podataka

    Problem: U nekim slučajevima, problemi nastaju kada sistem za očitavanje potrošnje nije usklađen sa industrijskim standardima ili kada se podaci ne obrađuju pravilno zbog nesređene baze podataka ili grešaka u unosu podataka. Odgovornost:

    Kompanija koja upravlja sistemom za očitavanje je odgovorna za usklađenost sa standardima i pravilno rukovanje podacima.

    Dobavljači softverskih sistema i uređaja odgovorni su za implementaciju standarda i tačno obrađivanje podataka.

    Rešenje: Osiguranje usklađenosti sa industrijskim i zakonodavnim standardima, kao i implementacija alata za validaciju podataka i automatizaciju procesa obrade podataka.

    1. Problemi sa ažuriranjem i nadogradnjom sistema

    Problem: Ako se softver ili sistemi ne ažuriraju redovno, mogu nastati greške koje utječu na tačnost očitanja potrošnje. Takođe, može doći do neusklađenosti sa novim standardima ili tehnologijama. Odgovornost:

    Kompanija koja pruža energetske usluge je odgovorna za redovno održavanje, nadogradnje i testiranje sistema.

    Dobavljači softverskih sistema su odgovorni za pružanje ažuriranja i novih verzija softverskih paketa.

    Rešenje: Redovno ažuriranje softverskih sistema, praćenje novih tehnologija i standarda, te implementacija odgovarajućih zakrpa i poboljšanja.

    Zaključak:

    Kompjuterski i softverski problemi u sistemima za očitavanje potrošnje električne energije zahtevaju saradnju između energetske kompanije, dobavljača softverskih sistema, IT stručnjaka i drugih relevantnih strana. Energetska kompanija ima osnovnu odgovornost za održavanje i otklanjanje grešaka u sistemima, dok su dobavljači softvera i opreme odgovorni za tehničku ispravnost i razvoj alata koji omogućavaju tačno očitavanje potrošnje.

    Da li je moguća zlonamjerna manipulacija brojilom u svrhu prikazivanja veče potrošnje od stvatne, ko to može učiniti i ko i na koji način to može otkriti?

    Da, zlonamerna manipulacija brojilom u svrhu prikazivanja veće potrošnje nego što je stvarna teoretski je moguća, ali je to veoma teško izvodljivo uz savremene tehnologije i sigurnosne mere koje su ugrađene u brojila i sisteme za očitavanje. Međutim, postoji nekoliko mogućnosti, kao i ljudi koji mogu biti u mogućnosti da izvrše takvu manipulaciju, kao i načini na koje se to može otkriti.

    Moguće vrste manipulacije brojilom:

    1. Fizička manipulacija brojilom:
      Kradljivci ili neovlašćeni radnici mogu pokušati fizički otvoriti brojilo i manipulisati njegovim delovima, kao što su magneti, prekidači ili drugi unutrašnji mehanizmi, kako bi brojilo pokazivalo veću potrošnju nego što je stvarno. Ova vrsta manipulacije bila je moguća pre nego što su brojila postala digitalna i bolje zaštićena.
      Dodavanje uređaja za povećanje očitanja: Ponekad mogu biti postavljeni uređaji koji ometaju rad brojila ili ga čak prisiljavaju da registruje veću potrošnju.
    2. Manipulacija softverom ili daljinskim očitavanjem:
      Radnici u energetskoj kompaniji ili hakeri mogu imati pristup softverskom sistemu za daljinsko očitavanje i manipulaciju podacima, kako bi povećali očitanu potrošnju, bez fizičkog oštećenja brojila.
      U tom slučaju, zlonamerni akteri mogu koristiti greške u softveru ili propuste u komunikaciji da unesu netačne podatke.
    3. Programska greška ili hakerski napadi:
      Cyber napadi ili neautorizovani pristupi sistemima koji upravljaju daljinskim očitavanjem i obradom podataka mogu omogućiti promene u očitavanjima potrošnje bez direktnog fizičkog kontakta sa brojilom.

    Ko može izvršiti manipulaciju:

    1. Osobe sa pristupom brojilu:
      Radnici energetske kompanije: Osobe koje imaju pristup brojilu, kao što su tehničari koji vrše ugradnju ili održavanje, mogu imati mogućnost da manipulišu brojilom. Ove osobe obično rade pod nadzorom, ali postoji mogućnost zloupotrebe moći.
      Oblastni radnici za očitavanje: Iako u većini slučajeva rade sa daljinskim sistemima, teoretski bi mogli fizički manipulisati brojilom ako imaju pristup.
    2. Hakeri i zlonamerni akteri:
      Hakeri: Zlonamerni pojedinci koji koriste cyber napade mogu pokušati da manipulišu softverom ili bazama podataka koje prikupljaju očitanja brojila.
      Raskrinkavanje sistema: Ako su softver i komunikacija između brojila i daljinskog sistema nesigurni, hakeri mogu pristupiti podacima i manipulisati njima.

    Kako otkriti manipulaciju:

    1. Redovno fizičko testiranje i inspekcija brojila:
      Tehnička inspekcija: Periodična fizička inspekcija brojila od strane stručnjaka može otkriti bilo kakve fizičke manipulacije ili nepravilnosti, kao što su prisutnost neovlašćenih uređaja (npr. magneti, prekidači).
      Povezivanje sa nadzornim sistemima: Brojila mogu biti povezana sa sistemima koji beleže sve aktivnosti i alarmiraju nadležne ako postoji neobičan ili neuobičajen rad.
    2. Analiza podataka i upoređivanje sa standardima:
      Neobična očitanja: Ako se uočava nagli porast potrošnje koji nije u skladu sa prošlim periodima ili sa standardnim obrascima potrošnje, može se pokrenuti istraga.
      Analiza ponašanja potrošnje: Softverski alati mogu analizirati uzorke potrošnje i ukazati na moguće greške ili manipulacije. Na primer, brojilo koje pokazuje neproporcionalnu potrošnju u periodima kada korisnik nije koristio uređaje može biti indikator manipulacije.
    3. Testiranje u laboratoriji:
      Testovi tačnosti brojila: Energetske kompanije ili nezavisni auditori mogu testirati brojilo kako bi utvrdili da li pokazuje tačne vrednosti potrošnje u poređenju sa laboratorijskim standardima.
      Korišćenje referentnih mernih uređaja: Upotreba preciznih mernih instrumenata može otkriti bilo kakve nesuglasnosti između stvarne potrošnje i očitanja brojila.
    4. Upotreba digitalne sigurnosti:
      Enkripcija i autentifikacija podataka: Sigurnosne mere poput enkripcije podataka koji se šalju od brojila do centrale mogu sprečiti manipulisanje podacima tokom prenosa.

    Neovlašćen pristup: Pristupne tačke, autentifikacija korisnika i audit logovi mogu pomoći da se prate svi pokušaji zlonamernog pristupa ili promjena podataka.

    Ko je odgovoran za otkrivanje i rešavanje manipulacije:

    1. Energetska kompanija:
      Kompanija je odgovorna za obezbeđivanje pravilnog održavanja brojila i za pravovremenu detekciju grešaka i manipulacija. To uključuje i redovne inspekcije i analize podataka sa brojila.
    2. Regulatorne i inspekcijske agencije:
      Državne ili nezavisne agencije koje nadgledaju energetski sektor mogu biti odgovorne za sprovođenje nezavisnih audita i inspekcija kako bi se obezbedilo da brojila i softverski sistemi rade ispravno.
    3. Pružatelji usluga i dobavljači opreme:
      Dobavljači brojila i softverskih sistema su odgovorni za obezbeđivanje sigurnosnih protokola, zaštitu od manipulacije i za redovne nadogradnje sistema.

    Zaključak:

    Manipulacija brojilom je teška i rizična, ali nije nemoguća. Osobe sa neovlašćenim pristupom ili visoke tehničke sposobnosti mogu pokušati da izvrše manipulaciju, ali moderna brojila i sigurnosne mere čine takve pokušaje veoma izazovnim. Odgovornost za otkrivanje i rešavanje ovakvih problema leži na energetskoj kompaniji, regulatorima, kao i dobavljačima opreme i softverskih sistema.

    Ukoliko energetska kompanija nije ta koja manipuliše.