Hoće li Milorad Dodik preuzeti brigu o njima i njihovim porodicama kada ostanu bez posla i primanja?

Neuspjeli pokušaj hapšenja Milorada Dodika u Lukavici otvara ozbiljna pravna pitanja i potencijalne posljedice za policijske službenike Republike Srpske koji su učestvovali u sprečavanju inspektora SIPA-e da sprovedu zakonitu naredbu Suda Bosne i Hercegovine.

Naime, prema Krivičnom zakonu BiH, svi pripadnici policijskih agencija – uključujući i žandarmeriju i SAJ MUP-a RS – koji su onemogućili sprovođenje naredbe državnog suda, izloženi su ozbiljnim krivičnim sankcijama. Radi se o više teških krivičnih djela, među kojima su neizvršenje sudske odluke, sprečavanje službenog lica u obavljanju službene radnje, kao i ometanje rada pravosuđa.

Zakonska obaveza prema državnim institucijama

U konkretnom slučaju, radi se o zakonito izdatoj naredbi Suda BiH, kojom se nalaže lišenje slobode Milorada Dodika. Ta naredba obavezujuća je za sve sigurnosne strukture u državi, uključujući i policijske jedinice Republike Srpske. Ustavni sud BiH je ranije donio privremenu mjeru kojom se suspenduje primjena entitetskog zakona koji navodno zabranjuje djelovanje državnih institucija na teritoriji RS. Time je jasno naznačeno da se zakonodavna i izvršna tijela Republike Srpske ne mogu pozivati na pravna akta koja su već suspendovana na nivou države.

Višestruki prekršaji i teške kazne

Član 239. Krivičnog zakona BiH predviđa zatvorske kazne od šest mjeseci do pet godina za službeno lice koje ne izvrši odluku Ustavnog suda, Suda BiH, Doma za ljudska prava ili Evropskog suda za ljudska prava. Takođe, ovaj član propisuje i mogućnost prestanka obavljanja službene dužnosti i zabranu daljeg rada u institucijama koje se finansiraju iz javnih sredstava.

Još ozbiljnije su odredbe člana 241a., koji se odnosi na sprečavanje službenog lica u obavljanju službene radnje. Ukoliko se to učini prijetnjom upotrebom oružja – kao što je to bilo kada su ispred inspektora SIPA-e stajali pripadnici SAJ-a i žandarmerije s dugim cijevima – kazna može iznositi i do deset godina zatvora.

Konačno, član 241. Krivičnog zakona BiH, koji tretira ometanje rada pravosuđa, predviđa najmanje tri godine zatvora za svakoga ko fizički ili prijetnjama spriječi službeno lice da izvršava zadatke u okviru krivičnog postupka.

Odgovornost ide prema vrhu

Prema zakonskim odredbama, odgovornost ne staje samo na policajcima koji su bili prisutni na terenu. Njihovi neposredni pretpostavljeni, komandiri, ali i sam ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Siniša Karan, te direktor policije Siniša Kostrešević, mogu biti pozvani na odgovornost ukoliko se utvrdi da su naredili ili odobrili postupke kojima je spriječeno izvršenje naredbe Suda BiH.

Ukoliko se ne odazovu na pozive Tužilaštva BiH, moguće je izdavanje naloga za dovođenje, raspisivanje potjernica i određivanje pritvora – što su već mehanizmi viđeni u sličnim slučajevima, uključujući Dodika, Stevandića i Viškovića.

“Samo sam izvršavao naređenje” nije odbrana

Floskula “samo sam izvršavao naređenje” u ovom slučaju ne oslobađa odgovornosti. Krivični zakon jasno propisuje da se kazne mogu izbjeći samo ukoliko službenik o nezakonitom naređenju obavijesti nadležno tužilaštvo ili upozori svoje nadređene na nezakonitost postupanja. Svi drugi snose individualnu odgovornost.

Zaključak

Dešavanja u Lukavici ne predstavljaju samo politički incident, već ozbiljno kršenje zakona koje povlači krivičnu odgovornost. Policajci Republike Srpske i njihovi nadređeni morali bi ozbiljno razmotriti posljedice svojih postupaka jer ih, prema slovu zakona, čekaju pozivi na ispitivanje, eventualna hapšenja i potencijalne višegodišnje zatvorske kazne.

Pravosudni sistem BiH je jasan – zakon važi za sve jednako, bez obzira na entitetske granice ili političku funkciju.