Dok Federacija BiH čeka na pravednu fiskalnu reformu, vlast ubrzano uvodi nove namete, opterećujući građane i privredu u teškoj ekonomskoj situaciji.

Federacija Bosne i Hercegovine godinama čeka na pravedniji i funkcionalniji fiskalni sistem koji bi olakšao privredi i građanima, ali izgleda da se ta reforme u skorije vrijeme neće ni desiti. Ipak, vlast je izuzetno brza kada treba “zavući ruku u džep” građanima – već u septembru pred federalnim parlamentarcima naći će se Zakon o fiskalnim transakcijama u FBiH.

Jedna od najspornijih novina iz ovog zakonskog prijedloga je obaveza izdavanja fiskalnog računa i za fizička lica koja ostvaruju godišnji prihod veći od 5.000 KM, čak i ako nisu registrovani kao poduzetnici. Drugim riječima, svi oni koji dodatno zarađuju, a godišnje prelaze taj prag, biće zakonski obavezani na fiskalizaciju svojih prihoda.

Stručnjaci upozoravaju da ovaj potez dodatno otežava ionako složenu ekonomsku situaciju u Federaciji, gdje su građani suočeni s visokim cijenama, inflacijom i niskim primanjima. Umjesto da fiskalizacija olakša poslovanje, ona se doživljava kao novi namet koji dodatno opterećuje građane i privredu.

Haris Šabanović, zastupnik SDA u Parlamentu FBiH, smatra da je fiskalizacija nepotreban dodatni namet, koji ne rješava postojeće probleme već samo donosi prihod određenim kompanijama. Posebno ističe da izuzeci u zakonu, poput javnih institucija, vjerskih ustanova i kladionica, šalju jasnu poruku o stvarnim namjerama ove politike.

Šabanović dalje naglašava da je pravi temelj za olakšavanje poslovanja fiskalna reforma, za koju vlast nema volju. Dodaje da je posljednje zaduženje Federacije na Londonskoj berzi pokazalo da je budžet prazan, što je, prema njemu, i glavni razlog zašto se reforme ne sprovode.

Ekonomski analitičar Igor Gavran dodaje da je povećanje fiskalne evidencije i poreza na transakcije korisno za legalne poslovne subjekte, jer smanjuje utaju poreza i nelegalnu konkurenciju. Međutim, on ističe da se sva dodatna sredstva najčešće nenamjenski troše, dok je neodgovorno upravljanje javnim finansijama i dalje glavni problem.

Gavran zaključuje da bi povećani prihodi mogli biti iskorišteni za poboljšanje uslova poslovanja i životnog standarda, ili za smanjenje poreza, ali realnost pokazuje da će dodatni novac najvjerovatnije otići na otplatu skupih zaduženja i druge nejasne troškove.

Izvor: VOX