
Opozicija Trojke neprestano traži, pa čak i izmišlja primjere kako bi odgovornost za propast, vjerovatno ionako loše vođenih kompanija, pripisala Vladi FBiH.
Protivnici Trojke ovih dana i sedmica ne spavaju tražeći firme koje navode kao primjer da povećanje minimalne plate na 1.000 KM i vraćanje minimalnog dostojanstva radnicima znači propast cijelog sistema.
Najnoviji primjer je firma Nansi d.o.o. iz Žepča.
Kompanija je registrovana 2001. godine, trenutno je u vlasništvu Zenana, Kenana i Sinana Mujkić, a broj zaposlenih u 2021. godini bio je 95, 2022. – 102, i 2023. godine 110 zaposlenih.
U članku koji je bio osnov za našu analizu, “džometno” je nazivaju jednom od “vodećih kompanija za preradu drveta u Bosni i Hercegovini“. Međutim, ne možemo se oteti utisku da pisac članka nije ni pokušao istražiti finansijsku prošlost poslovanja te kompanije.
Mi jesmo.
Pridjev “najveći”, kada se govori o Nensi d.o.o. Žepče, donekle i stoji ako gledamo prihode te kompanije koji su višemilionski.
Od 2021 do 2023 prihodi su bili:
- 4.427.661,00 KM,
- 5.586.768,00 KM i
- 5.983.498,00 KM.
No, i rashodi su bili višemilionski:
- 4.446.365,00 KM,
- 5.560.331,00 KM i
- 5.967.806,00 KM.
Tako je rezultat poslovanja “vodeće kompanije za preradu drveta u Bosni i Hercegovini” bio:
- -18.704,00 KM
- 26.437,00 KM i
- 15.692,00 KM
Kratkoročne obaveze:
- 1.087.352,00 KM
- 1.580.755,00 KM i
- 2.035.215,00 KM
Dugoročne obaveze:
- 716.214,00 KM
- 1.734.015,00 KM i
- 1.344.242,00 KM.
Zanimljivi su i pokazatelji INVESTICIJA koji su 0.00 KM u sve tri ove godine.
Izvor podataka: FIA, APIF i direkcija za financije Brčko
Prilično skromno za “vodeću kompaniju za preradu drveta u Bosni i Hercegovini”?
Brojevi ne govore sve – ali i ne lažu
Brojevi ne daju baš.punu sliku o poslovanju neke kompanije – ali i ne lažu, i iz njih se može zaključiti da kompanija već godinama posluje s minimalnom profitabilnošću, pri čemu su rashodi gotovo jednaki prihodima, što ukazuje na visok nivo troškova i moguće neefikasnosti u poslovanju.
Iako prihodi rastu, dobit ostaje niska, što sugeriše da menadžment nema dovoljno prostora za investicije iz sopstvenih sredstava i da ne postoji ozbiljna ekspanzija. Odsustvo značajnog rasta profitnih marži može ukazivati na slabu kontrolu troškova ili zavisnost od visokih ulaznih troškova.
Pošto je ovaj trend trajao godinama, jasno je da kompanija ima dugoročne probleme s profitabilnošću, a ključni izazov menadžmenta,na koji menadžment nije znao odgovoriti, je povećanje profitnih marži kroz optimizaciju poslovnih procesa, smanjenje troškova ili prilagođavanje cijena.
Procjena raspolaganja novcem i načina vođenja kompanije
Finansijski podaci kompanije ukazuju na ozbiljne probleme u načinu upravljanja sredstvima i strategiji poslovanja. Uprkos rastu prihoda, dobit je minimalna, a istovremeno se povećavaju kratkoročne i dugoročne obaveze, dok su investicije potpuno zanemarene. Ovo postavlja ozbiljna pitanja o tome kako se novac troši i zašto kompanija ne ostvaruje značajniju dobit.
Jedan od ključnih problema je mogućnost da kompanija ne ulaže u razvoj, modernizaciju ili širenje poslovanja, iako prihodi rastu. Ako se sav prihod troši, a nema investicija koje bi opravdale rashode, postavlja se pitanje gdje taj novac zapravo završava.
Povećanje kratkoročnih obaveza može značiti da se finansiranje poslovanja oslanja na dugovanja, umjesto na efikasan menadžment prihoda i troškova.
Posebno je indikativno povećanje dugoročnih obaveza u 2022. godini, što može ukazivati na uzimanje kredita ili zaduživanje, bez jasne svrhe za koju je novac upotrijebljen. Ako taj kapital nije uložen u rast ili poboljšanje proizvodnje, postoji opravdana sumnja da su sredstva možda nenamjenski trošena.
Sponzorisanje košarkaškog kluba KK “Orlovik-Nansi”?
Iz samog naziva kluba “Orlovik-Nansi“, da se naslutiti da im je kompanija Nansi d.o.o. vodeći sponzor, te da su najmanje dva vlasnika kompanije u upravi kluba: Zrnan i Kenan Mujkić.
O tome smo saznali iz članka na stranici SDA Žepče gdje se kaže da je delegacija OIO SDA Žepče, predvođena Ćazimom Huskićem, uručila je KK „Orlovik-Nansi“ Žepče donaciju od 2.400 KM za nabavku parketa, neophodnog za nastup u Premier ligi BiH. Predstavnici kluba Zenan i Kenan Mujkić, Senad Preldžić i Haris Osmanović istakli su izazove poput nabavke parketa, FIBA semafora i kvalitetnih igrača. Zahvalili su SDA Žepče na kontinuiranoj podršci, dok su predstavnici stranke izrazili ponos zbog uspjeha kluba i doprinosa lokalnoj zajednici.



U članku Avaza od 30.10.2023. godine, u kojem se piše u KK “Orlovik-Nsnsi”, se, između ostalog, navodi i da je Kenan Mujkić, jedan od vlasnika Nansi d.o.o Žepče, predsjednik kluba.
“Impresivni kompleks ima fudbalski i teniski teren na otvorenom, fitnes centar, ali i modernu dvoranu gdje košarkaši treniraju, po čemu se ovaj klub izdvaja od drugih.
Predsjednik kluba Kenan Mujkić istakao je za „Dnevni avaz“ da je prvobitna ideja osnivanja kluba, u kojem je on od samih početaka, prvo kao igrač, a onda i u drugim ulogama, bila sklanjanje omladine s ulice.”

Povezanost između Nansi d.o.o. Žepče i košarkaškog kluba KK „Orlovik-Nansi“ Žepče, kroz vlasnika kompanije Kenana Mujkića, koji je ujedno i direktor kluba, otvara nekoliko važnih pitanja u vezi s eventualnim finansijskim obavezama i tokovima novca između ove dvije organizacije.
Na šta ukazuje naziv „Nansi“ u imenu kluba?
Prisustvo imena „Nansi“ u nazivu kluba može ukazivati na to da je kompanija Nansi d.o.o. glavni sponzor ili osnivač kluba. To je česta praksa u sportu kada firme ulažu u klubove radi promocije brenda. Međutim, ako ne postoji zvaničan ugovor o sponzorstvu, postavlja se pitanje na osnovu čega klub nosi taj naziv i da li postoji neformalni tok novca iz firme ka klubu.
Moguće obaveze kompanije Nansi d.o.o. prema klubu
- Finansiranje kluba – Ako kompanija Mansi d.o.o. finansijski podržava klub, to može biti kroz donacije, sponzorstvo ili direktne uplate za potrebe kluba. Trebalo bi provjeriti da li su takve transakcije prijavljene i u skladu s finansijskim izvještajima kompanije.
- Korištenje resursa kompanije za potrebe kluba – Postoji mogućnost da se sredstva kompanije koriste za pokrivanje troškova kluba, što bi moglo uticati na finansijsko stanje firme. Ako se novac izvlači iz firme i usmjerava u klub, to bi moglo objasniti nedostatak investicija u poslovanje kompanije.
- Moguće pogodnosti ili sukob interesa – Budući da isti čovjek vodi i firmu i klub, može postojati rizik sukoba interesa ako kompanija preusmjerava sredstva ka klubu na način koji nije u interesu firme i njenih poslovnih partnera.
- Dugovanja ili prenosi sredstava – Ako klub duguje novac kompaniji ili obrnuto, važno je vidjeti kako su ti odnosi regulisani i da li postoji finansijska netransparentnost.
Zaključak
Postoji opravdan razlog za provjeru finansijskih odnosa između kompanije Nansi d.o.o. Žepče i kluba KK „Orlovik-Nansi“ Žepče. Posebno treba istražiti:
- Da li se sredstva firme koriste za potrebe kluba bez jasne evidencije?
- Da li kompanija ima finansijske obaveze prema klubu i da li ih transparentno prikazuje?
- Da li se ime kompanije koristi u imenu kluba zbog sponzorskog ugovora ili drugih neregistrovanih finansijskih tokova?
Ako postoje sumnje u nenamjensko trošenje sredstava firme u korist kluba, to bi mogli istražiti Poreska uprava FBiH, finansijski inspektori ili tužilaštvo, zavisno od konkretnih nalaza.
Mogući uzroci lošeg finansijskog stanja uključuju:
- Prekomjerne isplate vlasnicima i menadžmentu u vidu visokih plata, bonusa ili drugih privilegija.
- Korištenje kompanijskih sredstava za privatne svrhe, kao što su luksuzna vozila, nekretnine ili fiktivni poslovni troškovi.
- Fiktivne ili preplaćene usluge, kroz koje se novac može izvlačiti iz kompanije putem povezanih firmi ili lažnih faktura.
- Preki jerno finansiranje košarkaškog kluba KK “Orlovik-Nansi”
- Loše finansijsko planiranje i upravljanje, gdje kompanija funkcioniše na granici likvidnosti, bez jasne strategije dugoročnog održivog rasta.
Zaključak
- Kompanija se vodi bez jasne vizije razvoja i sa upitnim upravljanjem finansijama.
- Nedostatak investicija i rast obaveza, uprkos stabilnim prihodima, sugerišu neefikasno ili čak nenamjensko trošenje novca.
- Bez promjene poslovne politike, poboljšanja kontrole troškova i transparentnijeg finansijskog upravljanja, kompanija bi se mogla suočiti s ozbiljnim problemima u budućnosti.
Naravno, ovo je samo matematika i nagađanje, a punu istinu bi mogla utvrditi samo ovlašteni.
Ko može izvršiti uvid u poslovanje Nansi d.o.o. Žepče i dati potpune i istinite odgovore?
U Federaciji BiH postoji nekoliko institucija i mehanizama koji mogu izvršiti puni uvid u poslovanje kompanije i utvrditi razloge loših finansijskih i poslovnih rezultata:
1. Poreska uprava Federacije BiH
- Može izvršiti inspekcijski nadzor kako bi provjerila da li kompanija ispravno prijavljuje prihode, rashode i plaća poreze (PDV, porez na dobit, doprinosi).
- Može analizirati da li postoje indikacije o izvlačenju novca kroz fiktivne troškove, isplate povezanih lica ili izbjegavanje poreznih obaveza.
2. Finansijsko-informatička agencija (FIA)
- FIA prikuplja i analizira finansijske izvještaje kompanija. Može utvrditi da li kompanija posluje u skladu sa zakonom i pravilima finansijskog izvještavanja.
- Ako se otkriju nepravilnosti, može proslijediti slučaj nadležnim inspekcijama ili tužilaštvu.
3. Federalna uprava za inspekcijske poslove (FUZIP)
- Ekonomsko-finansijska inspekcija može provesti kontrolu zakonitosti poslovanja, uključujući ispravnost knjigovodstvenih evidencija i usklađenost sa zakonima o radu, platama i poslovanju.
4. Agencija za bankarstvo FBiH (ako postoje sumnje na zloupotrebu kredita)
- Može provjeriti da li je kompanija koristila kredite na zakonit način, posebno ako je evidentan porast dugoročnih obaveza bez ulaganja u razvoj.
5. Sud i Tužilaštvo FBiH
- Ako postoji sumnja na finansijske malverzacije, nenamjensko trošenje sredstava, utaju poreza ili kriminalne radnje (poput zloupotrebe položaja, izvlačenja kapitala), slučaj može preuzeti tužilaštvo.
6. Revizorska kuća ili forenzička revizija (po nalogu vlasnika ili nadležnih organa)
- Ako vlasnici, dioničari ili država imaju sumnje u poslovanje, mogu angažovati nezavisnu reviziju da utvrdi gdje nestaje novac i da li postoji nenamjensko trošenje.
Zaključak
U zavisnosti od razloga loših rezultata i sumnji koje postoje, nadležni organi za provjeru poslovanja kompanije uključuju Poresku upravu, FIA-u, inspekcijske službe, Tužilaštvo FBiH i revizorske kuće. Ako postoje indicije o zloupotrebama ili kriminalu, nadležna institucija bi bila Tužilaštvo FBiH, dok bi Poreska uprava i inspekcije mogle izvršiti inicijalne provjere.
Uzimajući u obzir sve navedene podatke, a s obzirom na to da urednik LuPortala nije ekonomski stručnjak već se oslanja na analize iz dodatnih izvora, mišljenja smo da kompanija koja je u posljednje tri godine ostvarila godišnje prihode veće od 4.500.000 KM ne bi trebala imati poteškoće zbog povećanja minimalne plate na 1.000 KM.
Umjesto toga, uzroke slabih poslovnih rezultata, koji se kreću oko 20.000 KM godišnje, treba tražiti unutar same kompanije i njenog menadžmenta.