Ukiliko dođe do poplava, voda prvo izliva na mjestima sa najplićim tokom i nanjižom obalom. Zbog hiljada kubika naneseneog šljunka, dubina Spreče u Modracu, konkretno izletište Batare, na dobrom dijelu toka je manje od pola metra.

Sigurnost Lukavca od poplava i dalje je upitna, iako je dio korita rijeke Spreče iza područja poznatog kao Bijelo more uređen. U slučaju poplava, voda se najprije izliva na mjestima gdje je obala najniža i korito najpliće, a takva situacija je naročito izražena u naselju Modrac, na dijelu Spreče zvanom Batare.

Zbog nagomilanog šljunka, dubina rijeke Spreče na Batarama iznosi manje od pola metra na većini toka, što se može prepoznati po vodenom bilju koje viri na površini. To otvara pitanje opravdanosti trenutnog pristupa uređenju korita Spreče, koje se provodi od Petrova sela prema brani jezera Modrac. Postavlja se pitanje je li takav način regulacije rijeke ispravan ili se radi o pristupu “građenja kuće od krova”.

Kod izletišta Batare, obala rijeke je visoka tek oko dva metra. To znači da bi, ukoliko nivo Spreče poraste za samo dva metra, voda prešla preko obale, izlila se iz korita i krenula izvan nasipa. S obzirom na to da su bedemi oko Bijelog mora i nasipi kod Spreče prisutni, dio te vode ne bi se mogao vratiti u korito, već bi se proširila prema okolnim područjima.

Poseban problem predstavlja činjenica da se Filter stanica, koja snabdijeva vodom GIKIL i stanovnike Lukavca, nalazi upravo na dijelu gdje je obala najniža. U slučaju poplave, ta stanica bi bila među prvima na putu vode koja bi se izlila, što bi ozbiljno ugrozilo vodosnabdijevanje, industriju i zdravlje građana Lukavca.

Naša procjena je da je regulacija korita Spreče trebala početi od brane jezera Modrac, pa nizvodno, ili da se radovi provode uporedo, kako bi se izbjegla potencijalna opasnost od poplava. Na području Batara, dno rijeke je podignuto nanesenim šljunkom, a oko 90% toka je duboko svega pola metra. Iako je jedan manji dio prema Filter stanici dublji, taj dio je također ugrožen zbog nakupljenih stabala koja su pala u vodu, dodatno ometajući protok rijeke.

Ukoliko bi se pristupilo iskopavanju šljunka na Batarama, taj materijal bi mogao biti iskorišten za uređenje izletišta zvanog “Rukavac”, što bi riješilo problem močvarnog terena i proširilo korisnu površinu izletišta. Ovaj proces bi bio ekonomski isplativ jer bi smanjio troškove odvoza šljunka.

Zaključujemo da je potrebno hitno uključiti stručnjake kako bi se izradili planovi i proračuni za rješavanje ovih problema. To bi istovremeno osiguralo zaštitu od poplava i doprinijelo turističkom razvoju Lukavca kroz uređenje izletišta Batare, čime bi se riješila dva važna pitanja.

Pošto područjem rijeke Spreče upravlja Javno preduzeće “Spreča” d.d. Tuzla, koje je zaduženo za vodoprivredne poslove u slivu rijeke Spreče, mjihova odgovornost obuhvata upravljanje vodnim resursima, održavanje nasipa i regulaciju korita rijeke na području koje pokriva.

Za konkretno uređenje korita rijeke Spreče na teritoriji Grada Lukavca, odgovornost je zajednička između JP “Spreča” i nadležnih gradskih i kantonalnih institucija, kao što su Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva TK i lokalne službe za prostorno uređenje i komunalne poslove. Ove institucije koordiniraju radove na sanaciji, regulaciji i zaštiti vodnih tokova u saradnji sa Vodoprivredom.

Uljučenje JP Spreča d.o.o., koje upravlja rijekom Sprečom bi olakšalo proces. Time bi i JP Spreča, bila dužna, kako finansijski tako i na druge načine, aktivno učestvovati u rješavanju ovog problema.

Ostaje nada da će vodeća politička figura Grada Lukavca pronaći način da potakne rad na ovom pitanju, barem kroz angažovanje stručnjaka koji bi izradili osnovne proračune i prijedloge za rješenje, kako bi se uklonile sve sumnje, ukoliko je naš stav pogrešan. Ovo bi također moglo predstavljati neprocjenjiv doprinos povećanju turističke ponude Grada Lukavca kroz uređenje izletišta i kupališta Batare, čime bi se istovremeno riješila dva problema.