Slučajno nesposobno tužilaštvo? U ovom slučaju nije bitno čak ni ako je tokom postupka van svake sumnje dokazano da je kriv.

Apelaciono vijeće Suda Bosne i Hercegovine odbilo je optužbu protiv Fikreta Hodžića i njegove firme „F.H. Srebrena malina“ zbog formalnih nedostataka u postupku. Time je sud potvrdio odluku Ustavnog suda BiH, koji je prethodno ukinuo presudu na pet godina zatvora za zloupotrebu položaja, uz obrazloženje da je Hodžiću povrijeđeno pravo na pravično suđenje.

Odluka Apelacionog vijeća uslijedila je nakon što je utvrđeno da su određene pravne kvalifikacije u ovom predmetu već pravosnažno riješene. Konkretno, Tužilaštvo BiH je izmijenjenom optužnicom teretilo Hodžića za pranje novca, što je sud ocijenio neprihvatljivim s obzirom na to da je ta pravna kvalifikacija već ranije presuđena.

S druge strane, što se tiče optužbe za zloupotrebu položaja ili ovlaštenja, Apelaciono vijeće je utvrdilo da opis radnji iz optužnog akta ne sadrži obilježja tog krivičnog djela. Ukratko, Hodžić i njegova firma nisu suočeni sa ispravno formulisanom optužbom, što znači da sud nije ni ulazio u meritum dokaza.

Prvi krug suđenja i nesposobno tužilaštvo?

Podsjetimo, prvostepenom presudom Suda BiH, osim Hodžića, osuđeni su i bivši federalni premijer Fadil Novalić te suspendovani direktor Federalne uprave civilne zaštite, dok je bivša ministrica finansija Jelka Miličević oslobođena.

Međutim, u ponovljenom procesu, optužnica nije uspjela preživjeti formalno-pravnu provjeru. Sud je zaključio da pravna kvalifikacija uvijek mora jasno proizilaziti iz opisa radnji koje se optuženom stavljaju na teret, a one moraju biti precizno navedene još u fazi istrage i optužnog prijedloga.

Drugim riječima, Tužilaštvo BiH nije odradilo posao kako treba. Ako optužnica nije valjano sastavljena, sud ne može ni odlučivati o krivici, bez obzira na to koliko dokaza postoji.

Šta znači odbijanje optužnice?

Kada sud odbije optužbu zbog formalnih nedostataka, to znači da optužni akt nije ispunio zakonske uslove u pogledu forme i sadržaja. To može uključivati:

  • Nejasno ili nepotpuno opisano krivično djelo – Ako u optužnici nedostaju ključni elementi (vrijeme, mjesto, način izvršenja, konkretna radnja optuženog).
  • Povredu prava na odbranu – Ako optuženi nije uredno obaviješten o optužbi ili nije imao mogućnost da se adekvatno brani.
  • Nepravilnosti u dokazima – Ako su ključni dokazi pribavljeni nezakonito ili nisu pravilno priloženi.
  • Zastarjelost krivičnog gonjenja – Ako je protekao zakonski rok za vođenje postupka.

Ako formalni nedostaci nisu nepopravljivi (npr. ako nije nastupila zastara), tužilac može ponovo podnijeti ispravljenu optužnicu i postupak bi se vodio iznova. Međutim, ako su nedostaci takvi da onemogućavaju novo suđenje (npr. zbog zastare), optuženi trajno izbjegava kaznu, bez obzira na to koliko dokaza postoji.

„Tehnički propusti“ ili namjerno loš posao?

Kada se radi o slučajevima visoke korupcije i zloupotrebe položaja, formalni nedostaci u optužnici često su pogodno opravdanje da se optuženi oslobode bez suštinskog razmatranja njihove krivice. Namjerno ili slučajno, Tužilaštvo BiH je ovim propustom praktično spasilo Hodžića i njegovu firmu od ozbiljnih pravnih posljedica.

Pitanje koje ostaje jeste – da li je ovo bila nesposobnost ili neka druga „proceduralna igra“?

Niti su svi slobodni nevini – niti su svi presuđeni krivi.