Članak koji SIPA-u pokušava prikazati kao “bošnjačku policiju” otvara pitanje etnonacionalne propagande, dok lažne adrese i netransparentno vlasništvo portala dodatno narušavaju kredibilitet izvora.

Članak objavljen na web portalu Radosno.com, a podijeljen putem Facebook stranice Senzor.ba, predstavlja još jedan pokušaj da se sigurnosne institucije Bosne i Hercegovine etiketiraju na osnovu nacionalne pripadnosti njihovih službenika, umjesto na osnovu profesionalnosti i zakonitosti njihovog djelovanja.

Pokušaj da se Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) prikaže kao „bošnjačka policijska formacija“ nije samo tendenciozan, već i opasan po društvenu koheziju u zemlji opterećenoj etničkim tenzijama.

U navedenom članku se ističe da su svi inspektori koji su učestvovali u pokušaju privođenja Milorada Dodika bošnjačke nacionalnosti, čime se javnosti plasira poruka da je cijela operacija politički motivisana. Takva konstrukcija stvara lažnu sliku o etničkoj isključivosti u institucijama koje bi trebale funkcionisati profesionalno i nepristrasno, te dodatno podriva povjerenje u državne strukture. Pitanje je da li bi isti članak bio objavljen da su svi inspektori bili druge etničke pripadnosti?

Posebno je indikativna „analiza“ ponašanja jednog inspektora koji navodno žvaće žvaku tokom operacije – što se koristi kao argument za neprofesionalizam, iako se radi o trivijalnosti koja nema nikakvu operativnu težinu. Ovakve konstrukcije više govore o namjeri autora da diskredituje ljude, a ne da informiše javnost.

Dodatan sloj problematičnosti ovog sadržaja jeste pitanje transparentnosti samog portala i stranice koja ga širi. Facebook stranica Senzor.ba, iako stara od 2017. godine, prema javno dostupnim podacima administriraju osobe iz čak četiri zemlje (BiH, Slovenija, Francuska i Njemačka).

Pored toga, za sjedište portala Radosno.com navedena je adresa u Švedskoj – konkretno „Nils Holgerssons väg, 23138“, koja zapravo pripada objektu za prenoćište sa besplatnim doručkom i WiFi-em, a ne nikakvom medijskom uredu.

Vlasnik portala navodno živi u Trelleborgu, gradu udaljenom 166 km od te „kancelarije“, što dodatno produbljuje sumnje u autentičnost podataka.

Ovakvo netransparentno djelovanje, koje uključuje korištenje lažnih adresa i širenje etnonacionalnih narativa, može se s pravom okarakterisati kao propagandni pokušaj destabilizacije povjerenja u državne institucije. Jasno je da cilj ovakvih portala nije informisanje, već oblikovanje javnog mnijenja kroz prizmu sumnje i podjela.

Pozivanje na odgovornost i provjera kredibiliteta ovakvih medijskih aktera postaje imperativ, kako bi se zaštitio javni prostor od lažnih vijesti i manipulacija koje se kriju iza lažnih lokacija i još lažnijih namjera.