Novi zakonski prijedlog predviđa zaštitu od neovlaštenog digitalnog oponašanja običnih građana i javnih ličnosti, uz izuzetke za satiru, parodiju i kritiku.

Zamislite da se na internetu pojavi video u kojem izgledate potpuno prepoznatljivo, govorite svojim glasom i izgovarate riječi koje nikada niste izgovorili. Ili da se pojavi audiozapis u kojem vaš glas navodno izgovara nešto što nikada niste rekli. Upravo protiv takvih zloupotreba Danska pokušava uspostaviti snažniju zakonsku zaštitu.

Danska je 8. oktobra 2026. predstavila prijedlog izmjena zakona o autorskim pravima kojim bi građani dobili zakonsku zaštitu od neovlaštenog korištenja svog lika, glasa i drugih prepoznatljivih ličnih obilježja u realističnim sadržajima generisanim pomoću vještačke inteligencije.

Prema prijedlogu, bilo bi zabranjeno dijeljenje realističnih AI-generisanih fotografija, videosnimaka i audiozapisa koji oponašaju stvarnu osobu bez njenog pristanka. Zaštita ne bi bila ograničena samo na političare, glumce, sportiste i druge javne ličnosti, već bi obuhvatala i obične građane.

Satira i parodija ostaju zaštićene

Predlagači su istovremeno nastojali napraviti ravnotežu između zaštite pojedinca i slobode izražavanja. Zbog toga su predviđeni izuzeci za satiru, parodiju i određene oblike društvene i političke kritike.

To znači da cilj nije zabraniti humor, karikaturu ili kritičko izražavanje, nego spriječiti situacije u kojima se nečiji identitet zloupotrebljava kako bi se javnosti predstavila lažna izjava, postupak ili događaj kao stvaran.

Prijedlog je prošao prvo čitanje u danskom parlamentu i upućen je nadležnom odboru. Ipak, još nije postao zakon. Predviđeni datum njegovog stupanja na snagu je 1. januar 2027. godine, pod uslovom da bude usvojen.

Pitanje koje se odnosi i na Bosnu i Hercegovinu

Razvoj generativne vještačke inteligencije omogućio je stvaranje izuzetno uvjerljivih lažnih snimaka, a posljedice takvih manipulacija mogu biti ozbiljne: od narušavanja privatnosti i ugleda do političkih manipulacija, ucjena i širenja dezinformacija.

Posebno je osjetljivo pitanje odgovornosti kada se nečiji lik ili glas iskoristi za stvaranje sadržaja koji može utjecati na javno mnijenje ili ugroziti nečiji privatni i profesionalni život.

Danski prijedlog otvara važno pitanje i za druge države, uključujući Bosnu i Hercegovinu: da li postojeći zakoni pružaju dovoljno efikasnu zaštitu građanima čiji se identitet može zloupotrijebiti pomoću vještačke inteligencije?

Tehnologija kojom se može napraviti gotovo savršena digitalna kopija nečijeg lica i glasa već je dostupna. Pitanje je koliko brzo će zakonodavstvo uspjeti odgovoriti na izazove koje ona donosi.