Porijeklom iz Bosne i Hercegovine, Kurjak je izgradio međunarodnu karijeru u ginekologiji, akušerstvu i perinatalnoj medicini. Iza njega ostaju značajan naučni opus, generacije ljekara i dugogodišnji doprinos razvoju prenatalne dijagnostike.

Akademik prof. dr. Asim Kurjak, jedan od najpoznatijih stručnjaka u oblasti ginekologije, akušerstva i perinatalne medicine, preminuo je 23. oktobra 2026. godine, u 84. godini života, objavili su regionalni mediji.

Kurjak je bio posebno poznat po svom doprinosu razvoju ultrazvučne dijagnostike i praćenja razvoja djeteta prije rođenja, a tokom višedecenijske karijere stekao je međunarodni ugled u medicinskoj nauci.

Od Kotor-Varoši do svjetske medicine

Rođen je 13. septembra 1942. godine u Vraniću, na području Kotor-Varoši u Bosni i Hercegovini. Medicinski fakultet završio je u Zagrebu 1966. godine, nakon čega je profesionalni put nastavio u ginekologiji i porodništvu. Usavršavao se i u Londonu, gdje je 1972. godine završio poslijediplomski studij ultrazvučne dijagnostike.

Najveći dio profesionalne karijere proveo je u Zagrebu, gdje je radio u zdravstvenim i akademskim ustanovama, uključujući bolnicu Sveti Duh i Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Bio je jedan od pionira primjene ultrazvuka u ginekologiji i porodništvu, u vrijeme kada se ova tehnologija tek razvijala i postepeno postajala važan dio savremene medicinske prakse.

Među njegovim značajnim doprinosima izdvaja se razvoj tehnike transvaginalnog kolor-doplera, koja omogućava detaljnije ispitivanje protoka krvi u krvnim sudovima, kao i rad na metodama procjene neurološkog razvoja fetusa.

Godine 2008. predstavljen je KANET (Kurjakov antenatalni test neurološkog razvoja), metoda koja koristi četverodimenzionalni ultrazvuk za procjenu neurološkog razvoja fetusa.

Kurjak je učestvovao i u osnivanju međunarodne škole medicinskog ultrazvuka Ian Donald, koja je decenijama služila za stručno usavršavanje ljekara iz različitih dijelova svijeta.

Naučni rad i međunarodna priznanja

Tokom karijere obavljao je značajne funkcije u međunarodnim stručnim organizacijama, a bio je i predsjednik Akademije medicinskih znanosti Hrvatske. Predavao je na univerzitetima u Zagrebu i Sarajevu, a bio je i profesor emeritus Sarajevo School of Science and Technology.

Prema podacima koje je objavila Internacionalna akademija nauka i umjetnosti u Bosni i Hercegovini (IANUBiH), Kurjak je napisao ili uredio 126 knjiga te objavio više od 1.300 naučnih i stručnih tekstova.

Njegov rad prepoznat je kroz brojna priznanja i počasne doktorate. Posebno mjesto u njegovoj karijeri zauzimala je međunarodna saradnja, kroz koju je učestvovao u razvoju i širenju znanja iz oblasti prenatalne dijagnostike i perinatalne medicine.

Veze s Bosnom i Hercegovinom

Iako je profesionalnu karijeru uglavnom izgradio u Hrvatskoj, Kurjak je održavao veze s Bosnom i Hercegovinom.

Nakon završetka studija radio je u rodnom kraju, a kasnije je bio angažovan i u akademskom životu Sarajeva. Godine 2012. izabran je za domaćeg člana Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.

Bio je i osnivač te prvi predsjednik Internacionalne akademije nauka i umjetnosti u Bosni i Hercegovini, osnovane 2021. godine.

Njegov angažman u ovoj instituciji bio je usmjeren na povezivanje naučnika, istraživača i stručnjaka iz Bosne i Hercegovine s međunarodnom akademskom zajednicom.

Kurjakov profesionalni put tako je povezivao njegovu rodnu zemlju s međunarodnim medicinskim i naučnim institucijama.

Karijeru su pratile i kontroverze

Uz međunarodna priznanja, dio Kurjakove karijere obilježili su i ozbiljni sporovi i sudski postupci, o kojima su izvještavali mediji u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

Hrvatska tijela za naučnu etiku 2007. godine utvrdila su povrede etičkih pravila u vezi s njegovim naučnim radovima. Kurjak je osporavao dio optužbi i tvrdio da je riječ o greškama u citiranju.

U slučaju povezanom sa smrću porodilje i njenog djeteta u zagrebačkoj bolnici Sveti Duh 2002. godine, 2007. mu je izrečena nepravomoćna presuda na osam mjeseci zatvora. Međutim, nastupila je apsolutna zastara, pa presuda nije postala pravomoćna.

U drugom postupku, koji se odnosio na optužbe za nezakonito presađivanje jajnih ćelija pacijenticama, Kurjak i ostali optuženi ljekari nepravomoćno su oslobođeni 2009. godine zbog nedostatka dokaza.

Njegovo ime ponovo je privuklo veliku pažnju javnosti u Bosni i Hercegovini 2021. godine, tokom rasprava o akademskim kvalifikacijama Sebije Izetbegović, koja ga je navodila kao mentora svog doktorskog rada. Kurjak je tada u javnim izjavama govorio da se ne sjeća da je bio njen mentor, što je postalo dio šire polemike o njenom akademskom obrazovanju.

Naslijeđe koje ostaje

Smrt dr. Asima Kurjaka označava odlazak istaknute ličnosti regionalne medicinske i akademske zajednice, čiji je profesionalni rad bio prepoznat i izvan granica prostora bivše Jugoslavije.

Njegov doprinos razvoju ultrazvučne dijagnostike, prenatalnom praćenju i edukaciji medicinskih stručnjaka ostaje važan dio historije savremene perinatalne medicine.

Istovremeno, cjelovita slika njegove karijere uključuje i kontroverze koje su otvorile pitanja naučne etike i profesionalne odgovornosti.

Kurjakov životni put, od rodnog kraja u Bosni i Hercegovini do međunarodne medicinske scene, ostaje priča o velikim naučnim ambicijama, profesionalnim dostignućima i složenom naslijeđu koje će se i dalje razmatrati u medicinskoj i akademskoj javnosti.

Izvori: Klix.ba, Federalna.ba, N1 BiH.