Na konferenciji „Plenum novinara 2026“ u Sarajevu upozoreno je na političke i ekonomske utjecaje na uređivačke politike, jačanje nacionalizma i sve uži prostor za nezavisno novinarstvo. Učesnici iz BiH, Srbije, Hrvatske i Crne Gore razgovarali su o mogućnostima regionalne saradnje i konkretnim koracima za zaštitu novinarske profesije.

Politički i ekonomski pritisci, utjecaj vlasnika medija na uređivačku politiku, zavisnost od oglašivača i sponzora te jačanje nacionalizma obilježili su razgovore na konferenciji „Plenum novinara 2026“, održanoj 17. oktobra u Sarajevu.

Drugo izdanje konferencije okupilo je medijske profesionalce iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore, s ciljem da se, osim razmjene iskustava, razmotre konkretne mogućnosti zajedničkog djelovanja i jačanja profesionalne solidarnosti.

Program je obuhvatio panele:

  • „Šta nam ostaje kada svi mediji budu kupljeni?“ i
  • „Bujanje nacionalizma i (ne)kultura otpora“

dok je završni dio bio posvećen prijedlozima za saradnju novinara iz regiona.

Vlasništvo nad medijima i pritisci na novinare

Jedan od suosnivača Plenuma i organizator konferencije Rejhan Hrnjić izjavio je za Fenu da je cilj ovogodišnjeg okupljanja napraviti iskorak prema konkretnim inicijativama koje bi mogle doprinijeti zaštiti novinarske profesije.

Upozorio je da promjene vlasništva nad medijima i politički utjecaji stvaraju nesigurnost među novinarima, koji strahuju od ograničavanja slobode rada, otkaza i dodatnih pritisaka.

Prema njegovim riječima, slični procesi prisutni su u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, zbog čega smatra da je potrebno organizovanije djelovanje nezavisnih novinara i redakcija.

Hrnjić je kao jednu od mogućnosti naveo formiranje regionalnog udruženja novinara, koje bi moglo pomoći u povezivanju kolega, razmjeni iskustava i zajedničkom odgovoru na pritiske.

Istovremeno je ukazao na potrebu generacijske smjene u novinarskim organizacijama, uz veću ulogu mlađih profesionalaca i primjenu savremenih tehnologija.

Govoreći o projektu Plenum, pojasnio je da se on finansira privatnim kapitalom IT kompanije u vlasništvu osnivača, bez državnih sredstava i stranih donacija. Platforma omogućava korisnicima registraciju i objavljivanje sadržaja, uključujući mogućnost demantiranja objavljenih navoda, a dio projekta čine i podcasti posvećeni historijskim temama i preispitivanju različitih narativa.

„Već živimo vrijeme u kojem su mediji kupljeni“

Novinar Boris Brezo, učesnik panela o vlasništvu nad medijima, smatra da pitanje šta će se dogoditi kada svi mediji budu kupljeni više nije samo upozorenje za budućnost, već opis stanja u kojem se novinarstvo već nalazi.

Ocijenio je da su brojni mediji u službi određenih ideologija, dok politička opredijeljenost redakcija sve više utječe i na odluke novinara o tome gdje će raditi.

Prema njegovoj ocjeni, problem nije ograničen samo na političke utjecaje. Mediji su često zavisni i od oglašivača i sponzora koji mogu biti povezani s političkim i ekonomskim centrima moći.

Brezo je upozorio da novinari tako mogu biti izloženi različitim vrstama pritisaka – od ideoloških do finansijskih – što dodatno sužava prostor za nezavisno izvještavanje.

Govoreći o razlikama između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, iznio je ocjenu da su u BiH izražene podjele medija prema političkim opredjeljenjima, dok je u Hrvatskoj, prema njegovom mišljenju, manje prostora za drugačije pristupe pojedinim temama.

Iako podržava saradnju novinara i razmjenu profesionalnih iskustava, Brezo je izrazio skepsu prema ideji da bi osnivanje novog regionalnog udruženja samo po sebi moglo donijeti suštinske promjene. Kao jednu od prepreka naveo je različite geopolitičke okvire država regiona.

Regionalna saradnja kao odgovor na povezane centre moći

Urednica podgoričkog M-portala Danica Nikolić, koja se novinarstvom bavi gotovo tri decenije, naglasila je da novinare iz regiona povezuju slični problemi, ali i mogućnosti zajedničkog istraživačkog rada.

Smatra da bi saradnja redakcija mogla doprinijeti kvalitetnijem istraživanju društvenih problema, efikasnijem praćenju vlasti i snažnijem pritisku na institucije da postupaju u javnom interesu.

Posebno je istakla značaj povezivanja novinara u istraživanju aktivnosti političkih i ekonomskih centara moći čiji odnosi često prelaze državne granice.

Prema njenim riječima, političke elite u regionu dobro su povezane, zbog čega bi i novinari trebali intenzivnije sarađivati kako bi mogli pratiti njihove aktivnosti i istraživati poslove koji se nastoje zadržati izvan očiju javnosti.

Nikolić je ukazala i na promjene u načinu obrazovanja i profesionalnog razvoja mladih novinara. Smatra da je potrebno sačuvati iskustvo starijih kolega i osigurati kvalitetan mentorski rad, kako bi mladi postepeno razvijali vještine – od osnovnog izvještavanja do složenijih istraživačkih formi.

Iako tehnologiju vidi kao važnu pomoć u svakodnevnom radu, upozorila je da ona ne može zamijeniti iskustvo i dugotrajan profesionalni razvoj.

Sloboda medija zahtijeva i profesionalnu solidarnost

Konferencija „Plenum novinara 2026“ otvorila je pitanja koja nadilaze granice pojedinačnih država: ko kontroliše medije, koliko vlasnički i finansijski interesi utječu na uređivačku politiku i na koji način novinari mogu zaštititi profesionalnu nezavisnost.

Među prijedlozima koji su razmatrani nalazi se i izrada zajedničkog akcionog plana, kao i mogućnost formiranja regionalnog udruženja novinara. Ipak, stavovi učesnika pokazuju da ne postoji jedinstven odgovor na pitanje kako takve inicijative pretvoriti u trajne i djelotvorne mehanizme zaštite.

Dok jedni u regionalnom povezivanju vide priliku za snažniji odgovor na političke i ekonomske pritiske, drugi upozoravaju da organizaciona rješenja sama po sebi neće biti dovoljna bez stvarne profesionalne solidarnosti i prostora za nezavisno djelovanje.

Zajednički imenitelj rasprave jeste potreba da novinarstvo sačuva sposobnost kritičkog propitivanja vlasti i centara moći, bez obzira na političke, ideološke ili finansijske interese koji mogu utjecati na medije.

Izvor: BHRT