Otvaranje reciklažnog dvorišta na Grabovcu korak je prema boljem upravljanju otpadom. Ipak, građanima treba odgovoriti na važnije pitanje: zašto bi oni sami prevozili otpad koji već plaćaju da komunalno preduzeće odvozi, dok se istovremeno čeka opremanje sortirnice?

U krugu Javnog preduzeća KOMUS na deponiji Grabovac u Gračanici otvoreno je savremeno reciklažno dvorište. Građanima je omogućeno besplatno predavanje otpada namijenjenog reciklaži, a projekt je predstavljen kao značajan korak u unapređenju komunalnog sistema i zaštiti okoliša.

Takva infrastruktura ima svoju vrijednost. Odvojeno prikupljanje električnog i elektronskog otpada, kabastih predmeta i drugih materijala može spriječiti njihovo nepropisno odlaganje i omogućiti da korisne sirovine ponovo uđu u proizvodni ciklus.

Međutim, svečano otvaranje objekta samo po sebi ne odgovara na pitanje koliko će se otpada zaista reciklirati, koliko će ga i dalje završavati na deponiji i hoće li novi sistem donijeti vidljive koristi građanima.

Građani plaćaju odvoz – zašto bi otpad sami vozili?

Građani koji redovno plaćaju komunalne usluge imaju pravo očekivati da sistem prikupljanja i zbrinjavanja otpada bude organizovan tako da im olakšava pravilno postupanje s otpadom.

Reciklažno dvorište može biti korisno za posebne kategorije otpada koje se ne odlažu u uobičajene kućne kontejnere. Ipak, ako se od građana očekuje da sami prevoze sve veće količine materijala namijenjenog reciklaži, postavlja se pitanje dostupnosti takve usluge, posebno za starije osobe, domaćinstva bez automobila i stanovnike udaljenijih naselja.

Zašto se ne bi dodatno razvijao sistem organizovanog prikupljanja razvrstanog otpada na kućnom pragu, uz jasno određene termine, odgovarajuće posude i vozila?

Zašto se ne bi odredio jedan dan mjesečno ili svakih šest mjeseci za organizovano prikupljanje elektronskog i drugog reciklabilnog otpada? Budući da se takav otpad ne gomila brzo, komunalno preduzeće moglo bi odrediti po jedno sabirno mjesto u svakoj mjesnoj zajednici, gdje bi građani donosili otpad, a komunalni kamion ga potom preuzimao. Tako bi se izbjegla potreba da kamion ide od kuće do kuće, ali i da građani sami prevoze otpad do reciklažnog dvorišta. Teško je očekivati da će neko organizovati prevoz zbog jednog starog kućanskog aparata ili manjeg komada elektronskog otpada. Takav sistem bio bi praktičniji, dostupniji i pravedniji prema građanima koji već plaćaju usluge odvoza otpada.

Takav pristup ne bi isključio reciklažno dvorište. Naprotiv, dvorište bi moglo služiti kao dopunska infrastruktura za posebne vrste otpada, dok bi redovno prikupljanje i transport bili organizovani kroz komunalni sistem.

Sortirnica je ključna karika – a KOMUS je već izgradio njen objekat

Posebno je zanimljivo da se o sortirnici u Gračanici govorilo i prije otvaranja reciklažnog dvorišta.

Prema zvaničnom izvještaju o radu JP KOMUS za 2025. godinu, objekat za sortirnu liniju završen je u oktobru 2025. godine. U izvještaju se navodi da je za nastavak projekta potrebno osigurati sredstva za nabavku opreme za sortiranje. .

To je važna informacija za javnost. Dakle, pitanje sortiranja otpada u Gračanici nije samo prijedlog koji tek treba razmotriti – komunalno preduzeće je već izgradilo objekat, ali je za njegovo stavljanje u funkciju potrebno nabaviti opremu.

Još u januaru 2025. godine Grad Gračanica je saopćio da je u budžetu za sortirnicu planirano 400.000 KM te da se razgovaralo o podršci Federalnog ministarstva okoliša i turizma za opremanje postrojenja. .

Zbog toga se nameće konkretno pitanje: kada će sortirnica biti opremljena i puštena u rad?

Sortirnica bi mogla omogućiti da se iz odvojeno prikupljenog otpada izdvajaju papir, karton, plastika, metal i drugi materijali pogodni za daljnju obradu. Time bi se povećala količina materijala koji se može predati reciklerima, a smanjila količina otpada koja se nepotrebno odlaže.

Ipak, ni sortirnica sama po sebi nije čarobno rješenje. Njeni rezultati zavise od kvaliteta prikupljenog otpada, kapaciteta postrojenja, troškova rada i dostupnosti tržišta za izdvojene sirovine.

Nije dovoljno otvoriti objekat – potrebno je mjeriti rezultate

Ako Grad Gračanica i JP KOMUS žele dokazati da novi sistem donosi stvarne koristi, javnosti bi trebali redovno predstavljati konkretne podatke:

  • Koliko je novca uloženo u reciklažno dvorište i iz kojih izvora?
  • Koje vrste otpada građani mogu predati i pod kojim uslovima?
  • Kolike su količine otpada prikupljene i predate ovlaštenim operaterima?
  • Kada će sortirnica dobiti opremu i početi raditi?
  • Koliko će otpada godišnje biti izdvojeno iz ukupnih količina koje se prikupljaju?
  • Hoće li se organizovati dodatni odvoz razvrstanog otpada iz domaćinstava i udaljenih mjesnih zajednica?

To nisu nevažna administrativna pitanja. Odgovori na njih pokazuju je li riječ o stvarnoj promjeni sistema ili tek o još jednom infrastrukturnom projektu čiji se učinak tek treba dokazati.

Građani trebaju biti dio rješenja, ali ne i zamjena za sistem

Edukacija stanovništva i razvijanje navika razvrstavanja otpada neophodni su za uspjeh reciklaže. Građani imaju odgovornost da otpad odlažu pravilno, ali javna komunalna preduzeća i lokalne vlasti imaju odgovornost da uspostave funkcionalnu infrastrukturu i organizuju uslugu koja je dostupna stanovništvu.

Zato otvaranje reciklažnog dvorišta u Gračanici treba posmatrati kao jedan korak, a ne kao završetak posla.

Pravo pitanje nije treba li Gračanica imati reciklažno dvorište, nego hoće li ono biti dio cjelovitog sistema u kojem se otpad organizovano prikuplja, razvrstava, obrađuje i vraća u privredne tokove.

Dok se čeka opremanje već izgrađenog objekta sortirnice, javnost zaslužuje jasan odgovor o rokovima, potrebnim ulaganjima i planiranim rezultatima. Jer uspjeh u upravljanju otpadom ne mjeri se brojem otvorenih objekata, nego količinom otpada koja više ne završava na deponiji.

Izvor: Grad Gračanica