Američki predsjednik najavio je dolazak miliona tona ruskog dizela na američko i svjetsko tržište, uz privremeno ublažavanje sankcija Moskvi. Iako bi veća ponuda mogla ublažiti pritisak na cijene, stručnjaci upozoravaju da je prerano očekivati značajno pojeftinjenje na benzinskim pumpama.

Američki predsjednik Donald Trump objavio je 9. oktobra da je s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom dogovorio isporuke ruskog dizela Sjedinjenim Američkim Državama i svjetskom tržištu. Dogovor dolazi u trenutku kada su poremećaji u snabdijevanju energentima, povezani s ratom s Iranom i problemima u globalnom lancu isporuke nafte i naftnih derivata, izazvali snažan rast cijena goriva.

Prema Trumpovoj objavi, Rusija bi odmah trebala isporučiti više od 300.000 tona dizela, zatim još 500.000 tona tokom novembra, a potom dodatnih milion tona. Najavljene su i kasnije isporuke od tri miliona tona, čija realizacija zavisi od stanja ruskih rafinerija. Američko Ministarstvo finansija istovremeno je najavilo privremeno odobrenje kojim se omogućavaju određene transakcije povezane s izvozom ruskog dizela.

Riječ je o značajnom političkom zaokretu jer je Washington prethodno nastojao ograničiti ruske prihode od energetike zbog rata u Ukrajini. Međutim, postignuti dogovor još ne znači da su sve najavljene količine proizvedene, isporučene ili dostupne kupcima.

Može li veća ponuda oboriti cijene dizela?

Osnovni ekonomski princip je jednostavan: kada ponuda nekog proizvoda raste, a potražnja ostaje približno ista, stvara se pritisak na smanjenje cijene. To važi i za dizel, ali stvarni rezultat zavisi od količine koja zaista stigne na tržište, vremena isporuke i drugih poremećaja u snabdijevanju.

Zbog toga Trumpova najava ima potencijal da ublaži krizu, ali nije garancija brzog i velikog pojeftinjenja.

Analiza CNN-a, objavljena 9. oktobra, ukazuje da bi prve najavljene količine predstavljale tek ograničeno povećanje raspoložive ponude u odnosu na ukupne potrebe tržišta. Analitičari koje je taj medij konsultovao smatraju da bi dogovor mogao pomoći stabilizaciji, ali da sam po sebi vjerovatno neće bitno promijeniti globalno tržište dizela.

Reakcija tržišta ipak je bila vidljiva. Prema podacima S&P Global Commodity Insightsa, terminski ugovori za američki dizel zabilježili su pad razlike između cijene dizela i sirove nafte nakon Trumpove objave. To pokazuje da tržište reaguje i na očekivanja, a ne samo na gorivo koje je već isporučeno.

Izvori: CNN, 9. oktobar 2026; S&P Global Commodity Insights, 9. oktobar 2026.

Posljedice za Evropu i ostatak svijeta

Evropsko tržište posebno je osjetljivo na poremećaje u snabdijevanju dizelom. Industrija, kamionski transport, poljoprivreda i veliki dio javnog prevoza zavise od ovog goriva, pa njegov rast cijene povećava troškove poslovanja i vrši pritisak na cijene hrane i drugih proizvoda.

Sredinom septembra fizičke cijene dizela za isporuku u sjeverozapadnoj Evropi dostigle su rekordne nivoe u evidenciji S&P Globala. Među razlozima bili su poremećaji u transportu nafte, smanjena raspoloživost rafinerijskih kapaciteta i ruska ograničenja izvoza dizela.

Ako ruske isporuke budu realizovane i ako dio dodatnih količina stigne do evropskih kupaca, to bi moglo ublažiti konkurenciju za raspoloživo gorivo na međunarodnom tržištu. U takvom scenariju korist bi mogli osjetiti i evropski uvoznici, čak i ako gorivo ne bude direktno dopremano iz Rusije u njihove zemlje.

Ipak, postoje i ograničenja. Veliki dio problema ne odnosi se samo na nedostatak sirove nafte nego i na kapacitete za njenu preradu, oštećene rafinerije i transportne pravce. Povećana ponuda ruskog dizela ne može automatski nadoknaditi sve te gubitke.

Za azijske zemlje i druga tržišta koja se nadmeću za iste količine naftnih derivata efekat bi mogao biti sličan: veća ponuda može ublažiti pritisak na cijene, ali će konačan rezultat zavisiti od toga koliko goriva ostane dostupno nakon zadovoljavanja potreba velikih kupaca.

Izvor: S&P Global Commodity Insights, 16. septembar 2026.

Hoće li dizel pojeftiniti u Bosni i Hercegovini?

Bosna i Hercegovina ne mora direktno kupovati ruski dizel da bi osjetila posljedice ovog dogovora. Cijene na domaćim benzinskim pumpama povezane su s kretanjem međunarodnih cijena naftnih derivata, troškovima nabavke i transporta, kursnim odnosima, porezima i maržama.

Drugim riječima, ako dodatna ponuda na međunarodnom tržištu dovede do trajnijeg pada veleprodajnih cijena dizela, taj bi se trend mogao prenijeti i na tržište BiH. Međutim, prenos nije trenutan niti nužno jednak promjeni cijene na svjetskim berzama.

Prema podacima objavljenim 9. oktobra, prosječna maloprodajna cijena dizela u Federaciji BiH iznosila je 3,73 KM po litru, što je za jedan fening manje nego prethodnog dana. Početkom septembra prosjek je bio 3,43 KM, dok je krajem septembra dostigao 3,79 KM po litru.

Ovi podaci pokazuju da su cijene u BiH već počele blago padati u odnosu na kraj septembra, ali zasad nema dovoljno osnova da se taj trend pripiše dogovoru Trumpa i Putina. Za pouzdaniju procjenu potrebno je pratiti međunarodne veleprodajne cijene i naredne promjene cijena na domaćim pumpama.

Izvori: Energetika.ba, 9. oktobar 2026; CijeneGoriva.ba, 9. oktobar 2026.

Šta bi građani mogli očekivati u narednim sedmicama?

Moguća su tri osnovna scenarija.

Prvi scenarij – postepeno pojeftinjenje. Ako ruske isporuke budu realizovane, a poremećaji u snabdijevanju dodatno oslabe, veleprodajne cijene mogle bi pasti. To bi otvorilo prostor za smanjenje cijena dizela u BiH, ali bez pouzdane osnove za određivanje tačnog iznosa po litru.

Drugi scenarij – kratkotrajno smirivanje cijena. Ako tržište pozitivno reaguje na najavu, ali isporuke budu sporije ili manje od obećanih, početni pad cijena mogao bi biti ograničen i privremen.

Treći scenarij – nastavak visokih cijena. Novi poremećaji u snabdijevanju, produženi sukobi ili problemi s radom rafinerija mogli bi poništiti pozitivan efekat dodatnih isporuka.

Za građane BiH posebno je važno da se cijena dizela ne posmatra izolovano. Njeno kretanje utiče na troškove prevoza robe, poljoprivredne proizvodnje i javnog prevoza, a posredno i na cijene hrane i drugih osnovnih proizvoda.

Energetski dogovor s velikim političkim posljedicama

Dogovor je izazvao i oštre reakcije zbog rata u Ukrajini. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kritikovao je ublažavanje ograničenja ruskom izvozu, smatrajući da dodatni prihodi Moskvi mogu pomoći u finansiranju rata.

Za Trumpovu administraciju, s druge strane, povećanje ponude goriva predstavlja pokušaj ublažavanja pritiska visokih cijena na američke potrošače. Za Rusiju bi ponovno otvaranje pristupa dodatnim kupcima značilo novu mogućnost ostvarivanja prihoda od energetskog sektora.

Zbog toga ovaj dogovor nije samo pitanje cijene dizela. On istovremeno otvara pitanja djelotvornosti sankcija, odnosa SAD-a i evropskih saveznika te buduće energetske politike Zapada prema Rusiji.

Zaključak: Dogovor Trumpa i Putina mogao bi doprinijeti smirivanju tržišta dizela, ali građani Bosne i Hercegovine ne bi trebali očekivati automatsko ni trenutno pojeftinjenje. Ključni pokazatelji bit će stvarna realizacija isporuka, kretanje međunarodnih cijena dizela i njihovo prenošenje na domaće tržište. Tek kada se ti procesi potvrde, moći će se procijeniti hoće li politički dogovor dvojice predsjednika donijeti konkretnu korist vozačima i privredi u BiH.

Izvori: Reuters, Associated Press i Axios