Pripadnici male jevrejske zajednice u Iranu poručuju da ne mogu svoju domovinu smatrati neprijateljem, dok rat između Irana i Izraela produbljuje lične i političke dileme

Dok zračni i raketni napadi potresaju Iran, pripadnici male jevrejske zajednice u toj zemlji suočavaju se s dubokim osjećajem straha, ali i ličnom dilemom između identiteta i politike.

Yosef, iranski Jevrej koji je na univerzitetu studirao historiju, govori o jasnoj razlici između judaizma i cionizma. Kao dio zajednice koja danas broji manje od 10.000 ljudi u zemlji od oko 90 miliona stanovnika, kaže da mnogi Jevreji u Iranu pokušavaju samo ostati sigurni dok se sukob između Irana i Izraela intenzivira.

– „Cionizam je ozbiljno narušio reputaciju Izraela širom svijeta“, kaže on, dodajući da su političke prilike u Izraelu sve više obilježene nadmetanjem između tvrdih desničarskih političara i još radikalnijih opcija.

Yosef se opisuje kao snažan kritičar cionizma, za koji smatra da je imao veliku ulogu u destabilizaciji Bliskog istoka. Govoreći o ratu u Gazi, ističe da će se ono što se tamo dogodilo dugo pamtiti u historiji.

Lične dileme i kritike izraelskog rukovodstva

Sara, 46-godišnja poslovna žena iz Shiraza, otvoreno kritikuje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i smatra ga jednim od ključnih krivaca za trenutni rat.

– „Čak i unutar Izraela mnogi ljudi mrze tog šarlatana“, kaže ona, dodajući da vjeruje kako Netanyahu koristi ratove kako bi skrenuo pažnju s vlastitih političkih i pravnih problema.

Netanyahu se već godinama suočava s optužbama za mito, prevaru i zloupotrebu povjerenja u nekoliko sudskih procesa pokrenutih još 2019. godine.

Sara naglašava da njen jevrejski identitet ne mijenja njen odnos prema zemlji u kojoj je rođena.

– „Da, ja sam Jevrejka. Ali ne mogu gledati na zemlju u kojoj sam rođena i odrasla kao na svog neprijatelja“, kaže ona. „Ja sam i Jevrejka i Iranka i vjerujem da upravo zbog toga mogu ovu situaciju sagledati bez mržnje.“

Mala zajednica s dugom historijom

Jevrejska zajednica u Iranu značajno se smanjila nakon Islamske revolucije 1979. godine. Prije revolucije procjene su govorile da u zemlji živi između 70.000 i 100.000 Jevreja.

Nakon prekida odnosa između Teherana i Izraela, mnogi su napustili zemlju. Prema popisu stanovništva iz 2016. godine, u Iranu danas živi nešto više od 9.000 Jevreja, iako neki članovi zajednice vjeruju da je stvarni broj nešto veći.

Daniel, 52-godišnji zlatar iz Teherana, kaže da mu rat donosi osjećaj tuge bez obzira na to s koje strane dolaze napadi.

– „Kada vidim rakete koje pogađaju izraelske gradove, to me rastuži. Kada vidim izraelske i američke avione iznad mog grada, to me također rastuži“, kaže on.

Dodaje da eksplozije često odjekuju tokom noći, zbog čega mnogi građani provode besane sate prateći vijesti i čekajući nove napade.

Različita mišljenja unutar zajednice

Nisu svi iranski Jevreji jednako kritični prema Izraelu, ali o tim stavovima se rijetko govori javno. Tokom ratnog stanja otvoreno iznošenje političkih stavova u Iranu može biti rizično.

Arash, 71-godišnji vlasnik restorana u Teheranu, priznaje da mu je teško govoriti o sukobu.

– „Ovo je rat između dvije zemlje s kojima se osjećate povezani“, kaže on.

Ipak, smatra da je politika Islamske Republike doprinijela pogoršanju odnosa s Izraelom i dovela do današnje situacije.

Prema njegovim riječima, posljednjih godina u Iranu postoji i određena promjena u percepciji Jevreja.

– „Ljutnja prema vlastima je toliko velika da mnogi Iranci danas na Jevreje gledaju kao na prijatelje“, kaže Arash.

Strah od budućnosti

Kako rat između Irana i Izraela ulazi u drugu sedmicu, mnogi građani – uključujući pripadnike jevrejske zajednice – strahuju šta bi mogao biti njegov konačni ishod.

Yosef kaže da ga najviše brine mogućnost da bi daljnji napadi na infrastrukturu mogli gurnuti zemlju u još dublju krizu.

– „Moramo biti realni. Vojna moć Izraela i Sjedinjenih Američkih Država višestruko je veća od iranske“, kaže on.

Ipak, dodaje da mu je najveći strah da bi ovaj rat mogao trajno uništiti zemlju koju voli.

– „Mrzim što se svake noći budim uz zvuk raketa i eksplozija“, kaže Yosef. „Ali najviše me plaši pomisao da bi konačni rezultat ovog rata mogao uništiti zemlju koju volim.“

Izvor: MiddleeEstEye