Piše: Dr. Mustafa Cerić

U vremenu kada se Iran u svjetskim vijestima gotovo svakodnevno spominje kroz prizmu rata, sankcija i političkih sukoba, važno je podsjetiti se i na dublju, civilizacijsku dimenziju tog prostora i naroda.

Upravo na tu dimenziju podsjetio je dr. Mustafa Cerić, koji je na svojoj Facebook stranici objavio tekst u kojem govori o velikom historijskom i kulturnom naslijeđu Perzije i njenom utjecaju na razvoj svjetske civilizacije.

Smatramo da je riječ o tekstu koji je itekako vrijedan pažnje javnosti, jer podsjeća na univerzalne vrijednosti znanja, kulture i humanizma u vremenu snažnih političkih podjela i pojednostavljenih narativa.

Zbog toga tekst prenosimo u cijelosti, bez ikakvih izmjena.

“U vrijeme kada se Iran u svjetskim vijestima pojavljuje gotovo isključivo kroz prizmu rata, sankcija i prijetnji, vrijedi podsjetiti na jednu staru civilizacijsku istinu: narodi su mnogo veći od vlasti. Iran je danas država u političkom sukobu, ali Perzija je kroz hiljade godina bila jedan od izvora duhovnog, intelektualnog i kulturnog horizonta svijeta.

U toj dugoj povijesti, nekoliko ključnih ličnosti simbolizira kako je perzijski duh oblikovao civilizaciju – od ideje slobodnog mišljenja do matematičkih algoritama koji danas pokreću digitalni svijet.

Pjesnik koji je sačuvao pamćenje: Firdowsi

Ako postoji figura koja predstavlja kulturno pamćenje Perzije, to je veliki pjesnik Firdowsi. Njegovo monumentalno djelo Šahname nije samo književnost nego i arhiv jedne civilizacije. Kroz desetine hiljada stihova sačuvao je historiju, mitove i moralne ideale Irana, povezujući predislamsku i islamsku epohu u jedan kontinuirani identitet.

Filozof koji je spojio vjeru i razum: Avicenna

Ako je Firdowsi čuvao dušu civilizacije, onda je Ibn Sina, u Evropi poznat kao Avicenna, izgradio njen intelektualni autoritet. Njegova djela iz medicine i filozofije stoljećima su bila temelj univerzitetskog obrazovanja u Evropi i islamskom svijetu. U njegovoj misli razum i vjera nisu neprijatelji nego saveznici u potrazi za istinom.

Matematičar koji je dao ime algoritmu: Al‑Khawarizmi

Možda je najneobičnija veza između Perzije i današnjeg svijeta skrivena u jednoj riječi, koju svakodnevno koristimo – algoritam. Ona potječe upravo od imena matematičara Al‑Khawarizmija, čiji su radovi postavili temelje algebre i sistematskog rješavanja matematičkih problema. Digitalni svijet u kojem danas živimo – od umjetne inteligencije do računalnih programa – u svojoj logici duguje mnogo upravo tom naslijeđu.

Polimat koji je mjerio svemir: Omar Khayyam

Omar Khayyam ujedinjuje dvije velike dimenzije perzijske kulture – nauku i poeziju. Bio je matematičar, astronom i filozof koji je radio na kalendarskim reformama i matematičkim teorijama, ali i autor stihova koji su postali univerzalna meditacija o prolaznosti života.

Naučnik koji je oblikovao astronomiju: Nasir al‑Din al‑Tusi
U kasnijem srednjem vijeku Nasir al‑Din al‑Tusi dao je veliki doprinos matematici i astronomiji. Njegov rad na trigonometriji i planetarnim modelima utjecao je na razvoj astronomije i na kasniju evropsku nauku.

Civilizacija protiv dehumanizacije

Ove ličnosti – pjesnik, filozof, matematičar i astronom – nisu samo historijske figure. One predstavljaju jednu civilizacijsku poruku: da je čovjekova najveća snaga u znanju, kulturi i moralnoj imaginaciji.

U trenutku kada se Iran nalazi u kontekstu rata i političke demonizacije, podsjećanje na tu civilizaciju nije romantični gest. To je podsjećanje da iza današnjih sukoba stoji narod čija je kultura stoljećima doprinosila svjetskoj nauci, umjetnosti i filozofiji.

Civilizacije koje su svijetu dale poeziju, filozofiju i algoritam ne mogu se svesti na stereotip neprijatelja. One su dio zajedničkog ljudskog naslijeđa. Svijet koji to zaboravi rizikuje da zaboravi vlastite korijene – humanizma.”

Ko je dr. Mustafa Cerić

Dr. Mustafa Cerić je istaknuti bosanskohercegovački islamski učenjak, intelektualac i javni djelatnik. Rođen je 1952. godine u Visokom.

Obrazovanje je sticao u Sarajevu, Kairu i Chicagu, gdje je doktorirao na području islamske misli. Tokom svoje akademske i vjerske karijere predavao je i držao predavanja na brojnim univerzitetima i međunarodnim forumima.

Od 1993. do 2012. godine obavljao je dužnost reisu-l-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, a danas nosi titulu reisu-l-uleme emeritusa.

Također je predsjednik Svjetskog bošnjačkog kongresa, organizacije koja djeluje na jačanju kulturnog, društvenog i političkog povezivanja Bošnjaka širom svijeta.

Dr. Cerić je autor više knjiga i brojnih tekstova iz oblasti religije, filozofije, kulture i društva, te je poznat kao zagovornik međureligijskog dijaloga, mira i univerzalnih humanističkih vrijednosti.