Geopolitički sukobi između SAD-a i Izraela s Iranom uzrokuju snažan rast cijena nafte, dok zemlje traže alternativne izvore i rute isporuke.

Cijene nafte skočile su za 3% u srijedu nakon što su sukobi SAD-a i Izraela s Iranom poremetili snabdijevanje Bliskog Istoka. Brent nafta dostigla je cijenu od 84,07 dolara po barelu, dok je američka WTI sirova nafta porasla na 76,8 dolara, nakon što su oba pokazatelja zabilježila rast od oko 5% u posljednja dva dana.

Analitičari ističu da geopolitički faktori ostaju ključni pokretač kratkoročnog trenda cijena nafte. “Primarni uzrok trenutnog rasta cijena je konflikt između SAD-a i Irana. Jasni znakovi deeskalacije bi mogli ublažiti ili preokrenuti ovaj trend, ali takvih signala trenutno nema,” rekao je Kelvin Wong, stariji analitičar OANDA-e.

Iranske i američko-izraelske snage izvele su napade na ciljeve širom Irana, što je dovelo do iranskih udara na energetsku infrastrukturu u regionu koji proizvodi gotovo trećinu globalne nafte. Irak, drugi najveći proizvođač u OPEC-u, smanjio je proizvodnju za oko 1,5 miliona barela dnevno zbog ograničenja skladištenja i nemogućnosti izvoza. Ukoliko se izvoz ne nastavi, zemlja bi mogla uskoro privremeno obustaviti proizvodnju od skoro 3 miliona barela dnevno.

Iran je također ciljao tankere u Hormuškom moreuzu, koji prenosi oko petinu svjetske nafte i ukapljenog prirodnog gasa, čime je saobraćaj praktično zaustavljen. Predsjednik Donald Trump najavio je mogućnost da američka mornarica eskortira tankere kroz moreuz te da je naredio osiguranje političkog rizika i finansijske garancije za trgovinu u Zalivu.

Neki analitičari smatraju da će ove mjere ograničeno uticati na rast cijena. U međuvremenu, zemlje poput Indije i Indonezije traže alternativne snabdijevače, dok pojedine kineske rafinerije privremeno obustavljaju rad ili pomjeraju planirane održavanja.

U Sjedinjenim Američkim Državama, zalihe sirove nafte porasle su za 5,6 miliona barela prošle sedmice, prema izvorima koji citiraju podatke Američkog instituta za naftu, znatno iznad predviđenih 2,3 miliona barela. Zvanični podaci američke vlade očekuju se naknadno.