Primjedbe na obnovu okolišne dozvole za rudnik Rupice u Varešu otvaraju pitanja koja su itekako relevantna i za Lukavac – posebno u kontekstu odlaganja industrijskog otpada uz rijeke i poljoprivredno zemljište

Aarhus centar u BiH i UG „Fojničani“ Maglaj uputili su Federalnom ministarstvu okoliša i turizma primjedbe na nacrt rješenja o obnovi okolišne dozvole za rudnik Rupice u Varešu, upozoravajući da se jedno od ključnih pitanja – upravljanje jalovinom – tretira površno i pretežno administrativno.

U dostavljenim primjedbama ističe se da se u nacrtu rješenja jalovina svodi na tehničke opise i reference, bez ozbiljne i detaljne analize dugoročnih rizika. Riječ je, kako naglašavaju, o stotinama hiljada tona rudarskog otpada godišnje, koji će se akumulirati tokom više decenija. Takve količine, upozoravaju, ne mogu se posmatrati kao privremeni tehnički izazov, već kao trajna ekološka obaveza s mogućim posljedicama po zdravlje ljudi i okoliš.

Posebno problematičnim smatra se izostanak detaljne hemijske karakterizacije jalovine, procjene stabilnosti odlagališta u dugom vremenskom periodu, kao i analize rizika od ispuštanja teških metala ili pojave kiselinskog drenažnog efekta. To, prema navodima Aarhus centra, nisu sporedna tehnička pitanja, već ključni faktori koji određuju hoće li određeno područje ostati sigurno za život ili postati trajno opterećeno zagađenjem.

Iskustva iz regiona i svijeta, podsjećaju, jasno pokazuju da su odlagališta jalovine među najčešćim izvorima dugotrajnog i teško popravljivog zagađenja tla, voda i zraka. Posljedice se često ne vide odmah, ali postaju očigledne godinama kasnije – u trenutku kada je štetu mnogo teže, a ponekad i nemoguće sanirati.

U samom Varešu, navodi se dalje, već postoje ozbiljni indikatori da sistem nadzora i procjene rizika nije funkcionisao onako kako bi trebao. U takvim okolnostima, obnova okolišne dozvole bez dodatne, cjelovite i nezavisne procjene upravljanja jalovinom predstavlja, upozoravaju, ignorisanje stvarnog stanja na terenu.

Ova tema ima širi značaj i prevazilazi lokalni okvir Vareša. Posebno je relevantna i za Grad Lukavac i njegove građane, u svjetlu nedavnog sastanka Foruma za zaštitu okoliša Lukavac s predstavnicima Šišedžama, na kojem je otvoreno pitanje odlaganja „bijelog mora“ na zemljištu rudnika Lukavačka rijeka, kao i odlaganja šljake i pepela u staro korito rijeke i na poljoprivredne površine uz magistralni put Lukavac – Gračanica.

Kada su u pitanju stotine hiljada tona otpada i potencijalna izloženost teškim metalima, poručuju iz Aarhus centra, upravljanje jalovinom mora se tretirati kao sistemsko pitanje zaštite zdravlja i okoliša – a ne kao puka administrativna formalnost u postupku obnove dozvola.