Na sastanku u Moskvi susjedne zemlje podržale talibane u odbacivanju mogućnosti povratka američkih trupa u Afganistan – poručuju da Afganistan više ne smije biti teren za tuđe vojne interese
Na regionalnom sastanku poznatom kao Moscow Format o Afganistanu, održanom 7. oktobra 2025. godine, susjedne zemlje Afganistana — uključujući Rusiju, Kinu, Indiju, Iran, Pakistan, Kazahstan, Tadžikistan, Uzbekistan i Kirgistan — jasno su se usprotivile američkim planovima o mogućem povratku baze Bagram pod kontrolu Sjedinjenih Američkih Država.
Sastanak je uslijedio nakon što je američki predsjednik Donald Trump ponovo izrazio namjeru da “vrati Bagram”, bazu koju su američke trupe napustile 2021. godine prilikom povlačenja iz Afganistana. Trump je ranije izjavio da je ta baza „strateški dragocjena jer je sat vremena udaljena od kineske granice“.
– “Dali smo im je (Talibanima) za ništa. Želimo tu bazu nazad,” rekao je Trump tokom posjete Ujedinjenom Kraljevstvu, dok je kasnije na društvenim mrežama zaprijetio da će se „dogoditi loše stvari“ ako Afganistan ne vrati Bagram.
Zemlje regije ujedinjene protiv američkog povratka
Na sastanku u Moskvi, učesnici su poručili da su pokušaji bilo koje zemlje da uspostavi vojne baze u Afganistanu ili susjedstvu “neprihvatljivi”, jer bi takvi potezi ugrozili mir i stabilnost.
Riječ je o rijetkom trenutku jedinstva među državama koje inače imaju složene odnose i različite interese. Indija i Pakistan, tradicionalni rivali, našli su se na istoj strani, dok su Rusija i Kina iskoristile priliku da potvrde svoj utjecaj u Centralnoj Aziji.
Prema analitičarima, zajednički stav zemalja regije pokazuje da sve više posmatraju Afganistan kao regionalnu odgovornost, a ne kao prostor za vojne eksperimente velikih sila.
– “Uprkos razlikama, zemlje regije dijele stav da Afganistan ne smije ponovo postati domaćin stranim vojnim snagama,” izjavio je Taimur Khan iz Instituta za strateške studije u Islamabadu (ISSI).
Bagram – simbol „rata protiv terora“ i američkog povlačenja
Baza Bagram, smještena 44 kilometra sjeverno od Kabula, izgrađena je još 1950-ih godina, a tokom američke okupacije postala je glavno središte operacija NATO-a i SAD-a u tzv. „ratu protiv terora“.
Nakon povlačenja 2021. godine, baza je prešla pod kontrolu talibana, koji danas čvrsto odbijaju bilo kakvu mogućnost njenog ustupanja.
– “Afganistan ni pod kakvim okolnostima neće predati Bagram ili bilo koju drugu bazu,” poručili su talibanski zvaničnici.
Strahovi susjeda i novi odnosi
Države Centralne Azije – Kazahstan, Kirgistan, Tadžikistan i Uzbekistan – dijele strah da bi američki povratak u Afganistan ponovo otvorio prostor za sukobe i destabilizaciju regije.
Iran, koji se suočava s rastućim tenzijama sa SAD-om i Izraelom, također je oštro protiv bilo kakvog američkog vojnog prisustva u susjedstvu.
Indija, iako tradicionalno blizak američki partner, također sve više hladi odnose s Washingtonom nakon što je Trumpova administracija uvela visoke carine na uvoz iz Indije.
U međuvremenu, talibanski ministar vanjskih poslova Amir Khan Muttaqi najavio je posjetu Indiji, što će biti prva zvanična posjeta te vrste, simbolizirajući pragmatično približavanje dviju zemalja.
Afganistan između pritiska i priznanja
Analitičari smatraju da Trumpova inicijativa nije rezultat šire američke strategije, već lične fiksacije bivšeg predsjednika na Afganistan.
– “Trump Afganistan vidi kao nedovršen posao,” kaže Ibraheem Bahiss iz organizacije Crisis Group.
Za talibane, međutim, pitanje Bagrama ima duboku simboliku: predaja baze strancima bila bi političko samoubistvo, jer bi izazvala otpor unutar zemlje.
Uprkos tome, talibani nastoje uspostaviti odnose sa Zapadom i traže ukidanje sankcija, dok regionalne sile poput Rusije i Kine jačaju svoje diplomatsko prisustvo i ekonomske veze s Kabulom.
– “Ne radi se o formalnom priznanju, već o funkcionalnom razumijevanju da izolacija Afganistana ne koristi nikome,” zaključuje Khan iz ISSI-ja.
Izvor: Al Jazeera
