Stručnjaci upozoravaju: ostatak je izložen riziku eksploatacije, ilegalne sječe i gubitka biodiverziteta

Prašume su jedni od najvrjednijih ekosistema u kojima obitava veliki broj biljnih i životinjskih vrsta, a istovremeno predstavljaju prirodne rezervoare čiste vode i zraka. Kako u njima nije bilo djelovanja čovjeka, prašume su među rijetkim predjelima netaknute prirode.

Bosna i Hercegovina raspolaže sa čak 12 prašuma, ali samo tri uživaju potpunu zaštitu – Janj, Lom i Perućica. Ove šume spadaju u stroge rezervate prašumskog tipa, dok su ostale zaštićene tek kroz šumarske propise, što nije dovoljan okvir za njihovo dugoročno očuvanje.

UNESCO i međunarodne obaveze

Prašuma Janj je 2021. godine uvrštena na UNESCO listu svjetske baštine, a stručnjaci naglašavaju da bi BiH morala proširiti zaštitu i na ostale prašume. Podsjećaju da se država obavezala kroz međunarodne sporazume, poput Globalnog okvira za biodiverzitet (Kunming–Montreal), da do 2030. godine najmanje 30% kopnenih područja stavi pod neki oblik zaštite.

Rizici i posljedice

Prema riječima Nine Kreševljaković iz Aarhus centra u BiH, nedostatak formalne zaštite stavlja prašume u rizik od komercijalne eksploatacije, ilegalne sječe i infrastrukturnih projekata.

– „Svaki zahvat može imati nepovratne posljedice po strukturu, biodiverzitet i prirodnu regeneraciju“, upozorava ona.

Slično smatra i Aleksandra-Anja Dragomirović iz Centra za životnu sredinu, naglašavajući da se zaštita prirode u BiH odvija presporo i da nedostaje institucionalne i političke volje.

– „Nakon formalne zaštite tek kreće pravi posao – pitanje je ko i sa kojim sredstvima upravlja tim područjima“, dodaje ona.

Još neistraženih prašuma

Iako je publikacija “Naše prašume – Pregled prašuma Bosne i Hercegovine sa analizom pravnog okvira za zaštitu” zabilježila 12 prašuma, istraživači smatraju da ih ima i više, posebno na području Grmeča.

Ograničena istraživanja i nedostatak resursa

U BiH ne postoje sistemska istraživanja niti kontinuiran monitoring stanja prašuma. Naučnici i ekolozi uglavnom rade kroz pojedinačne projekte i univerzitetska istraživanja, dok država ne ulaže dovoljno resursa. Zbog toga su podaci fragmentirani, a donošenje strateških odluka otežano.

Vrijednost prašuma

Prašume poput Perućice, jedne od najvećih i najstarijih u Evropi, sa stablima starim i preko 300 godina, predstavljaju riznicu prirodnog bogatstva. U njima se bilježi ogromna zapremina drvne mase i mrtvog drveta, što ih čini značajnim skladištima ugljenika i ključnim saveznikom u borbi protiv klimatskih promjena.

Stručnjaci poručuju da je hitno potrebno preduzeti institucionalne korake za formalnu zaštitu svih preostalih prašuma u BiH. To bi uključivalo njihovo proglašenje zaštićenim područjima, usvajanje planova zaštite, međuinstitucionalnu saradnju i uključivanje lokalnih zajednica.

Zaštita prašuma, kažu, nije samo pitanje očuvanja biodiverziteta, već i odgovornosti prema budućim generacijama i klimatskoj otpornosti cijelog društva.

Izvor i naslovna: Impulsportal