Domaće firme bliske vlastima osiguravaju dozvole, a zatim preprodaju projekte stranim investitorima uz milionske iznose

U Bosni i Hercegovini posljednjih godina raste broj elektroenergetskih projekata, posebno u oblasti zelene energije, no način na koji se do njih dolazi izaziva ozbiljne sumnje. Prema istraživanju portala Istina, praksa je da domaće firme, bliske političkim strukturama, lobiraju i pribavljaju neophodnu papirologiju, iako sami nemaju namjeru realizovati projekte. Kada sve dozvole budu spremne, koncesije se preprodaju stranim kompanijama, najčešće za milionske iznose.

Tako su, između ostalog, kineski investitori ušli u mega projekt Ivovik, a isti model primjenjuje se i u drugim slučajevima.

– „Ulazak stranih investitora u BiH u oblasti energetike i eksploatacije resursa rijetko se odvija kroz transparentne i otvorene natječaje. Najčešće je riječ o tome da domaći akteri, uz političku podršku, administrativno očiste projekat, a potom ga prepuštaju strancima“, upozorava Nina Kreševljaković iz Aarhus centra u BiH.

Primjeri poput vjetroelektrane Poklečani, solarnih projekata na Komanju brdu u Stocu, rudarenja na Ozrenu, u Čajniču i Varešu pokazuju kako strani investitori uz pomoć lokalnih firmi i političara preuzimaju kontrolu nad resursima.

– „Lokalne zajednice i javnost u cijelom procesu ostaju isključene, a izmjene u prostoru često se donose protivno volji mještana i postojećim zakonima“, dodaje Emina Veljović, koordinatorica Aarhus centra.

Građani, međutim, sve češće izražavaju nezadovoljstvo.

– „Naša vlast je toliko nesposobna da, umjesto da direktno pregovaraju, ubacuju prekupce koji prodaju zemlju strancima. Oni zarađuju, a lokalna zajednica od toga nema nikakvu korist“, kaže Ivan Stanić iz Tomislavgrada, predstavnik inicijative „Očuvajmo duvanjski kraj“. Mještani sumnjaju da će i koncesija na Borovoj Glavi završiti u rukama kineskih kompanija.

Dodatni problem je što vlade, posebno u Hercegbosanskoj županiji (HBŽ), izbjegavaju objaviti potpuni registar investitora. Novi Zakon o koncesijama predviđa da taj popis ostane tajan, dok istovremeno dodatno smanjuje ovlasti općina u odlučivanju o raspolaganju resursima. Time se, smatraju aktivisti i građani, produbljuje deficit transparentnosti i povjerenja, dok se domaći resursi sve više prepuštaju stranim interesima.

Izvor: IstinaMedia