Stanovnici Berkovića upozoravaju da je pitka voda njihova „crvena linija“, dok radovi na hidroelektrani napreduju uprkos sporovima i ekološkim rizicima.

Stanovnici opštine Berkovići, na krajnjem jugoistoku Bosne i Hercegovine, sredinom jula suočili su se s ozbiljnim problemom – zagađenjem jedinog izvora pitke vode, izvorišta Vrijeka.

Ovo pitanje lokalna zajednica naziva „crvenom linijom“ koja se ne smije preći u procesu izgradnje Hidroelektrane (HE) Dabar, jer se u njenoj zoni nalazi izvorište koje snabdijeva vodom oko 80% stanovništva Berkovića.

Radi se o jednom od najvećih energetskih projekata u regiji, kojeg za potrebe Elektroprivrede Republike Srpske gradi kineska kompanija China Gezhouba Group Corporation, a finansira kineska Eksim banka.

Radovi napreduju uprkos sudskim procesima i zabrinutostima ekoloških organizacija koje upozoravaju na moguće štetne posljedice i spornu zakonitost gradnje.

Voda s amonijakom, gvožđem i teškim metalima

Mutna voda na česmama, u kojoj je zvaničnom analizom utvrđeno prisustvo amonijaka, gvožđa i teških metala, bila je razlog zbog kojeg je Štab za vanredne situacije u Berkovićima 17. jula pozvao građane da vodu ne koriste za piće, kupanje, niti pranje odjeće i suđa.

Berkovići imaju oko 2.000 stanovnika, a iz istog izvorišta se napaja i dio stanovnika susjedne opštine Bileća.

Načelnik opštine Bojan Samardžić za RSE je potvrdio da je izmjerena zamućenost vode dostigla 619 jedinica, dok je zakonski maksimum pet jedinica, a amonijaka i gvožđa bilo je deset puta više od dozvoljenog.

– „Trenutno se situacija popravila jer su radovi privremeno prebačeni na drugi dio gradilišta, ali voda se i dalje ne preporučuje za upotrebu. Rizik za javno zdravlje je ogroman“, rekao je Samardžić.

Opština zahtijeva trajnu obustavu radova u zoni izvorišta dok se ne pronađe stručno rješenje i traži pisanu garanciju o sigurnom vodosnabdijevanju Berkovića.

Ekolozi: Urušena kavernа i podzemni vodonosnici

Ekološke organizacije tvrde da su radovi bez kontrole doveli do urušavanja kaverne u kojoj se nalazila podzemna pitka voda.

– „Pitanje je kada i kako će šteta biti sanirana i kakve će dugoročne posljedice ostaviti na Dabarsko polje i podzemne vodonosnike“, rekao je Vladimir Topić iz Centra za životnu sredinu.

Osim ekoloških rizika, sporna je i zakonitost projekta. Aarhus centar BiH navodi da je pokrenuto pet upravnih sporova, od kojih su tri presude donesene u korist Centra, poništavajući građevinske dozvole za ključne elemente HE Dabar.

I pored toga, izvođači nisu zaustavili gradnju. Ministarstvo RS izdaje nove dozvole, iako su stare poništene, što Aarhus centar smatra kršenjem zakona i Aarhuške konvencije.

Ekolozi upozoravaju i na ugroženost Dabarske gaovice, endemske vrste ribe koja živi samo na tom području.

Bez odgovora Elektroprivrede RS i Inspektorata

Na upite RSE, iz Hidroelektrane Dabar, Hidroelektrana na Trebišnjici i Elektroprivrede RS nisu odgovorili na pitanja o uzrocima zagađenja. Inspektorat RS također se nije oglasio o preduzetim mjerama.

Izbor: Radio Slobodna Evropa

#Berkovići #HEDabar #PitkaVoda #Ekologija #Energetika #BiH #Zagađenje #PravoNaVodu #CrvenaLinija