Građani na meti novog zakona: prag od 5.000 KM uvodi stotine malih iznajmljivača i povremenih trgovaca u fiskalni sistem, dok kladionice prolaze “ispod radara”.

Vlada Federacije BiH pripremila je prijedlog novog Zakona o fiskalizaciji transakcija, koji donosi jednu od najopsežnijih fiskalnih reformi u posljednjih deset godina. Suština zakona je uvođenje online fiskalizacije i strože kontrole svih transakcija, ali su njegove posljedice izazvale burne reakcije u javnosti.

Naime, prema novim pravilima, fiskalizacija se proširuje i na fizička lica koja nisu registrovani poduzetnici, ali ostvare godišnji prihod veći od 5.000 KM. To znači da će čak i građani koji povremeno iznajmljuju stan, prodaju polovnu imovinu ili se bave malim zanatskim poslovima morati ući u sistem fiskalizacije, što podrazumijeva obavezu izdavanja fiskalnih računa, posjedovanje digitalnog potpisa i poštovanje strogih administrativnih pravila.

Kome sve prijeti fiskalizacija?

Prema nacrtu zakona, fiskalne obaveze će pogoditi širok spektar građana:

  • Iznajmljivači nekretnina: Svaka uplata kirije biće evidentirana kroz sistem Porezne uprave, a stanodavci će morati nabaviti fiskalnu opremu i softver.
  • Povremeni trgovci: Prodaja automobila, tehničke opreme ili drugih vrijednijih stvari koje prelaze 5.000 KM godišnje zahtijevat će izdavanje fiskalnog računa.
  • Samostalni zanatlije: Mali obrti, uključujući stare i umjetničke zanate, više neće biti izuzeti iz fiskalnog sistema, što za mnoge znači dodatne troškove koje ne mogu pokriti.

Stručnjaci upozoravaju da će nizak prag od 5.000 KM lako pogoditi mnoge građane koji nisu ni svjesni da bi mogli postati “fiskalni obveznici”. Posebno zabrinjava činjenica da bi nepridržavanje novih pravila moglo donijeti visoke kazne – od 100 KM za kupce koji ne uzmu račun, do 30.000 KM za prekršaje obveznika fiskalizacije.

Tvrda kontrola za male, ali popust za velike?

Dok se mali zanatlije i iznajmljivači suočavaju s drakonskim kaznama, zanimljivo je da zakon pod određenim uslovima izuzima kladionice i priređivače igara na sreću. Njima će biti omogućeno da se fiskalizaciji prilagode putem vlastitih sistema povezanih s Poreznom upravom, čime izbjegavaju iste obaveze koje se nameću malim poduzetnicima.

“Oslobodili su kladionice, ali zanatlija se nisu sjetili”, kritikuje ovaj pristup Mirza Batalović, zastupnik u Parlamentu FBiH, koji se zalaže za izuzeće malih obrtnika. Njegov prijedlog za amandman koji bi zaštitio stare zanate dobio je podršku ministra finansija, ali još nije sigurno da će biti usvojen u konačnoj verziji zakona.

Kako će se ovo odraziti na izbore 2026?

Opozicija već najavljuje da će ovo pitanje biti ključno u kampanji za izbore 2026. godine. Strah od dodatnog opterećenja građana mogao bi se direktno odraziti na političku sudbinu vladajuće “trojke”. Ako građani osjete da ih vlast tjera u dodatne administrativne obaveze i prijeti im kaznama, a istovremeno štiti velike igrače, to bi moglo uticati na njihovu odluku na biralištima.

Pitanje koje se postavlja glasi: ako je ovaj zakon istina i ostane neizmijenjen, čemu se onda “trojka” nada na izborima u oktobru 2026?