Vlasnik/građevinska firma ogradili više javnog zemljišta nego što zauzima objekat – ima li za to dozvolu?

U Lukavcu je očito u pripremi izgradnja novog stambenog objekta, a vlasnik ili građevinska firma zadužena za radove ogradili su gotovo duplo veću površinu od one koja je u vlasništvu DOO SULTAN. Normalno je da se, osim samog gradilišta, ogradi i dio okolnog zemljišta radi sigurnosti, ali postoje jasna pravila o tome koliko zaštitni pojas može iznositi i ko je nadležan za izdavanje dozvole za zauzimanje javne površine.

Neovlašteno ograđivanje gradskog zemljišta?

Građevinske kompanije nemaju pravo ograđivati zemljište koje nije u njihovom vlasništvu ili na kojem nemaju odgovarajuće pravo korištenja, poput zakupa, prava građenja ili služnosti. Ako neka firma izvodi građevinske radove u Lukavcu, može postaviti ogradu samo na parceli koja joj pripada ili za koju ima dozvolu nadležnih institucija.

Ako je zemljište u privatnom ili javnom vlasništvu, firma mora imati saglasnost vlasnika ili odluku nadležnog organa da ga koristi i ogradi. U suprotnom, može se smatrati da je došlo do smetanja posjeda, što građani mogu osporiti prijavom inspekciji ili sudskom tužbom.

Ko i kako može ograditi gradsko zemljište?

Ako se radi o zemljištu u vlasništvu Grada Lukavca, građevinska firma ga ne može samoinicijativno ograditi, osim ako za to ima dozvolu nadležnog organa, poput Službe za prostorno uređenje ili Službe za imovinsko-pravne poslove.

Tri su moguća osnova na kojima bi firma mogla postaviti ogradu na gradskom zemljištu:

  1. Ugovor o zakupu ili pravu korištenja – Ako je Grad dao zemljište firmi na privremeno korištenje ili zakup, tada može biti dozvoljeno ograđivanje.
  2. Urbanistička saglasnost i građevinska dozvola – Ako je zemljište dio građevinske parcele predviđene za gradnju i postoji valjana dozvola, moguće je ograničiti pristup.
  3. Privremena regulacija gradilišta – Ako je gradilište u blizini javne površine, firma može tražiti dozvolu za postavljanje zaštitne ograde iz sigurnosnih razloga, ali to ne smije trajno ograničiti pristup javnoj imovini.

Ako firma ne posjeduje nijedan od ovih osnova i samovoljno ogradi gradsko zemljište, građani ili nadležni organi mogu tražiti uklanjanje ograde.

Koliko može biti širok zaštitni pojas oko gradilišta?

Postoje propisi koji određuju širinu zaštitnog pojasa oko gradilišta, ali tačan obim zavisi od lokalnih odluka, građevinskih propisa i urbanističkih saglasnosti.

Ključni propisi koji regulišu ovu oblast uključuju:

  • Zakon o prostornom uređenju i građenju (FBiH ili TK), koji definiše obaveze izvođača radova u vezi s osiguranjem gradilišta.
  • Odluke Grada Lukavca, koje mogu sadržavati pravila o zauzimanju javnih površina tokom gradnje.
  • Građevinska dozvola i urbanistička saglasnost, koje mogu imati posebne uslove u vezi sa zaštitnim pojasom.
  • Pravilnici o zaštiti na radu u građevinarstvu, koji propisuju minimalne sigurnosne mjere za radnike i prolaznike.

Izvođač radova ne može samostalno odlučiti koliku površinu će zauzeti bez odobrenja. Ako firma pređe dozvoljeni zaštitni pojas, inspekcija može narediti uklanjanje neovlašteno ograđenog prostora, a građani mogu podnijeti prigovor gradskoj upravi ili inspekciji.

Ko može izdati dozvolu za ograđivanje?

Građevinska firma mora imati valjan dokument koji joj omogućava ograđivanje gradskog zemljišta, kao što su:

  • Rješenje nadležnog organa, npr. Gradske uprave Lukavca, kojim se odobrava privremeno korištenje zemljišta.
  • Građevinska dozvola, koja uključuje i dozvolu za ograđivanje dijela javne površine.
  • Ugovor o zakupu ili pravu korištenja zemljišta između firme i Grada.
  • Saglasnost za privremeno ograđivanje izdata radi sigurnosti gradilišta.

Ako firma nema nijedan od ovih dokumenata, ograđivanje bi moglo biti nezakonito, a građani ili inspekcija mogu tražiti uklanjanje ograde.

Da li je potrebna saglasnost Gradskog vijeća?

Saglasnost Gradskog vijeća nije uvijek obavezna, ali zavisi od pravnog osnova pod kojim se zemljište daje na korištenje:

  • Ako se zemljište daje u zakup, koncesiju ili prodaju → Potrebna je odluka Gradskog vijeća.
  • Ako se zemljište privremeno koristi u svrhu gradnje → Dovoljna je odluka nadležne gradske službe.
  • Ako se zemljište koristi na osnovu posebnog ugovora → Gradonačelnik ili nadležna služba mogu izdati odobrenje bez Vijeća.

Ukoliko su građani primijetili da je parking ili neka druga javna površina ograđena bez jasnog objašnjenja, mogu tražiti provjeru dokumentacije kod nadležnih službi ili podnijeti prijavu inspekciji.