Jačanje učešća javnosti u donošenju odluka o proglašenju i zaštiti prirodnih područja

Aarhus centar u BiH ističe da novi Zakon o zaštiti prirode treba jasno omogućiti građanima, lokalnim zajednicama i organizacijama civilnog društva da pokreću inicijative za proglašenje novih zaštićenih područja.

Kako se navodi, upravo ljudi koji žive uz rijeke, šume i planine često prvi uočavaju promjene u prostoru – uključujući devastaciju prirode, nezakonitu sječu, prekomjernu gradnju i druge prijetnje biodiverzitetu.

Lokalno znanje kao temelj zaštite prirode

Aarhus centar naglašava da lokalne zajednice najbolje poznaju svoje prirodne vrijednosti i probleme s kojima se suočavaju. Omogućavanje građanskih inicijativa, kako se ističe, predstavlja važan korak ka jačanju demokratskog učešća, transparentnosti i odgovornosti u procesima donošenja odluka o zaštiti prirode.

Mnoge vrijedne prirodne lokacije danas nisu formalno zaštićene, često zbog toga što institucije nisu pravovremeno reagovale. Građanske inicijative mogu doprinijeti bržem prepoznavanju i zaštiti takvih područja prije nego što dođe do trajnog narušavanja prirodnih resursa.

Održivi razvoj i aktivno učešće građana

Uključivanje građana u procese zaštite prirode doprinosi i konceptu održivog razvoja, gdje se očuvanje prirodnih resursa povezuje sa razvojem lokalnih zajednica, održivim turizmom te zaštitom voda i zemljišta.

Iz Aarhus centra poručuju da zaštita prirode ne smije biti isključivo proces „odozgo“, već da građani moraju imati stvarno i zakonski garantovano pravo da pokreću inicijative za zaštitu prostora u kojem žive.

Zajednička odgovornost institucija i građana

Poruka Aarhus centra u BiH je da se priroda najefikasnije čuva kada u njenoj zaštiti učestvuju i institucije i građani. Samo takav pristup, ističu, može osigurati dugoročnu zaštitu okoliša i očuvanje prirodnih vrijednosti za buduće generacije.