Predsjednica Evropske komisije tokom posjete regionu poručila da napredak BiH zavisi od sprovođenja Reformske agende, dok novinari upozoravaju na pogoršanje medijskih sloboda
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen boravila je 14. oktobra u Bosni i Hercegovini u sklopu svoje regionalne turneje po državama Zapadnog Balkana. Posjeta je uslijedila nakon što je Vijeće ministara BiH usvojilo Reformsku agendu, ključni dokument u okviru Plana rasta za Zapadni Balkan, koji Evropska unija procjenjuje na šest milijardi eura.
Cilj Agende je omogućiti pristup finansijskoj pomoći kroz bespovratne grantove i povoljne kredite, uz jasno definisane reforme koje se odnose na zelenu i digitalnu tranziciju, poslovno okruženje, ljudski kapital i vladavinu prava.
Prema riječima Adnana Ćerimagića, analitičara Evropske inicijative za stabilnost, posjeta dolazi uoči objavljivanja godišnjih izvještaja o napretku zemalja regiona prema članstvu u EU. „BiH je do sada pokazala minimalan napredak, a uz aktuelne političke krize teško je očekivati značajniji pomak“, kazao je Ćerimagić za DW.
Fokus na transparentnost i političke uslove
Evropska komisija trenutno analizira sadržaj Reformske agende, a od njene ocjene zavisi da li će BiH dobiti pristup sredstvima iz Plana rasta. Sagovornici ističu da je nedostatak transparentnosti u procesu usaglašavanja s EU jedan od ključnih problema, posebno u dijelu koji se odnosi na reformu Ustavnog suda BiH.
Pored ekonomskih i institucionalnih reformi, očekuje se i politička poruka Brisela o potrebi da državna koalicija obnovi puni rad kapaciteta institucija, te da se ubrza imenovanje glavnog pregovarača BiH sa EU i koordinatora za pretpristupne fondove.
Medijske slobode – ispit evropskih vrijednosti
Tokom posjete regionu, više međunarodnih organizacija, uključujući Međunarodni institut za štampu i Koaliciju za slobodu medija, pozvalo je predsjednicu EK da posebnu pažnju posveti krizi medijskih sloboda u zemljama Zapadnog Balkana.
Borka Rudić, generalna tajnica Udruženja BH novinari, upozorila je da su medijske slobode u BiH drastično opale nakon dobijanja kandidatskog statusa.
„Neprihvatljivo je da se tek 25,4% slučajeva napada na novinare rješava u korist žrtava, dok ostatak ostaje nekažnjen. Takav stepen nekažnjivosti nije moguć ni u jednoj državi EU“, naglasila je Rudić.
Posebno je istakla i problem kriminalizacije klevete, koji dodatno ograničava novinarske slobode i stvara atmosferu straha.
– „Ne smije se dogoditi da se sigurnost novinara nađe u sjeni političkih i ekonomskih tema“, poručila je.
Udruženje BH novinari očekuje da će Evropska komisija zauzeti jasan i odlučan stav prema bh. vlastima i zahtijevati dosljednu primjenu evropskih standarda u oblasti medijskih prava i slobode izražavanja.
Izvor: BH Novinari
