Ministar odbrane Helez najavio prve pozive za dobrovoljce već početkom 2026. godine – dok jedni upozoravaju da vojska nema ni osnovnu modernizaciju, drugi tvrde da je ovo nužan odgovor na prijetnje i krize u regionu.

Bosna i Hercegovina ulazi u novu fazu odbrambene politike. Ministar odbrane BiH, Zukan Helez, potvrdio je da se već početkom 2026. godine planira aktiviranje rezervnog sastava Oružanih snaga, što je do sada bilo samo na papiru.

Helez je kazao da je odluka donesena nakon što su i Srbija i Hrvatska pojačale svoje vojne kapacitete, uključujući mobilizacijske planove i vježbe.

– „Ne možemo ostati nijemi dok naši susjedi dižu borbenu gotovost. BiH mora imati spreman odgovor“, poručio je ministar.

Prema njegovim riječima, prvi na redu bit će dobrovoljci, dok će kasnije biti razmotrene i obaveze šireg broja građana. Time se, kako kaže, želi spriječiti „sigurnosni vakuum“ i poslati jasna poruka da BiH ima kapacitet da brani svoje granice i narod.

Međutim, odluka je već izazvala oprečne reakcije. Dok jedni ističu da je Oružanim snagama hitno potrebna modernizacija – od uniforme, preko opreme, do savremenog naoružanja – drugi smatraju da je ovo ispravan potez jer BiH ne smije biti nezaštićena u trenutku kada je Balkan ponovo pod tenzijama.

Sigurnosni stručnjaci upozoravaju da bi aktiviranje rezervnog sastava bilo prvi ovakav potez nakon rata 90-ih, te da se mora voditi računa da ne izazove dodatne političke podjele unutar zemlje.

Helez, ipak, ostaje pri svom stavu:

– „Bolje je biti spreman, nego iznenađen.“

Rezervisti prema NATO standardima, ali bez detalja o nacionalnoj strukturi

Ono što je za sada poznato jeste da bi rezervni sastav Oružanih snaga BiH trebao brojati oko 5.000 pripadnika, a formirao bi se prema NATO standardima. Zakonom o odbrani predviđeno je da Predsjedništvo BiH odlučuje o veličini i strukturi rezervnog sastava, a u njega će moći ući i bivši profesionalni vojnici, ali i civili bez prethodnog vojnog iskustva, ukoliko posjeduju potrebne stručne vještine.

Ipak, javnost još uvijek nije dobila odgovore na ključna pitanja: kako će izgledati nacionalna struktura rezervista, gdje će se nalaziti centri za okupljanje, niti na koji način će se regulisati teritorijalna raspodjela po regijama i kantonima. Stručnjaci upozoravaju da su upravo ta pitanja najosjetljivija, jer bi mogla otvoriti prostor za nove političke podjele unutar zemlje.

Za sada se zna samo da će prvi konkursi biti raspisani već početkom 2026. godine, a iz Ministarstva odbrane poručuju da će svi procesi biti „transparentni i vođeni u skladu sa zakonom“.

Izvor: RSE