Nova istraživanja pokreću debate o pravom identitetu Velike sfinge u Gizi, jedne od najvećih enigma drevnog Egipta.

Velika sfinga u Gizi već više od 4.500 godina stražari nad platoom Gize, očaravajući maštu ljudi širom svijeta. Tradicionalno se vjeruje da predstavlja lice faraona Khafrea, isklesano da čuva njegovu piramidu i oda počast njegovoj vladavini. Međutim, nedavna istraživanja pokrenula su nove rasprave o tome kako je Sfinga zapravo prvobitno izgledala.

Neki naučnici predlažu da ovaj monumentalni kip možda nije ni počeo kao figura s ljudskom glavom. Umjesto toga, sugerišu da je mogao biti isklesan kao lav ili čak kao Anubis, bog podzemnog svijeta sa šakalovom glavom, koji je u staroegipatskoj vjeri štitio pokojne i svete prostore.

Ova alternativna teorija djelimično se oslanja na neobičan oblik Sfinge. Njeno masivno tijelo se proteže oko 73 metra u dužinu, dok je glava relativno mala – proporcija koja više odgovara životinji nego ljudskom licu. Posebno je zanimljiva ideja da predstavlja Anubisa, s obzirom na njegovu ključnu ulogu u zaštiti grobnica i vođenju duša u zagrobni život.

Arheolozi su također pronašli tragove tamne boje na tijelu Sfinge, što bi moglo ukazivati na to da je nekada bila obojena poput životinje, iako su boje s vremenom izblijedile.

Iako pravo porijeklo i originalni oblik Sfinge ostaju misterija, ova rasprava samo doprinosi njenoj privlačnosti. Bilo da je riječ o liku faraona, lavu ili bogu Anubisu, Sfinga ostaje snažan simbol umjetnosti, duhovnosti i inženjerske genijalnosti drevnog Egipta. I dalje inspiriše posjetioce i istraživače, kao vječni spomenik civilizaciji koja nas i danas fascinira.