Ukupni troškovi za državu nikako ne bi trebali prelaziti 50-55% bruto troška plate, osim ako uključuje dodatne obaveze koje nisu zakonom propisane.
Opterećenja na plate u Federaciji Bosne i Hercegovine čine zbir doprinosa za penzijsko, zdravstveno i osiguranje od nezaposlenosti, kao i porez na dohodak. Ukupni troškovi se dijele na doprinose iz plate (koje snosi radnik) i doprinose na platu (koje snosi poslodavac).
1. Doprinosi iz plate (radnik)
- Penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO): 17%
- Zdravstveno osiguranje: 12,5%
- Osiguranje za nezaposlenost: 1,5%
= Ukupno: 31% iz bruto plate
2. Doprinosi na platu (poslodavac)
- Penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO): 6%
- Zdravstveno osiguranje: 4%
- Osiguranje za nezaposlenost: 0,5%
= Ukupno: 10,5% na bruto platu
3. Porez na dohodak
Stopa poreza na dohodak: 10%
Oporezuje se neto plata nakon što se odbije lični odbitak (npr. osnovni lični odbitak je 300 KM, uz moguće dodatne odbitke za izdržavane članove porodice).
Kantonalna izdvajanja poslodavca u Federaciji Bosne i Hercegovine
Kantonalna izdvajanja poslodavca u Federaciji Bosne i Hercegovine obuhvataju doprinose na platu, koji se plaćaju na osnovu bruto plate, a njihova raspodjela uključuje:
- Doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO): 6%
- Doprinos za zdravstveno osiguranje: 4%
- Doprinos za osiguranje od nezaposlenosti: 0,5%
Ukupno izdvajanje poslodavca: 10,5% na bruto platu
Ovo su doprinosi koji se obračunavaju i uplaćuju na nivo kantona, ali i entiteta (zavisno od zakonodavstva). Oni ne uključuju druge kantonalne obaveze kao što su potencijalni doprinosi na druga osiguranja ili dodatne obaveze u vezi sa posebnim naknadama (npr. takse ili doprinosi za zaštitu od prirodnih nepogoda, ako postoje).
Da li poslodavac može plaćati duple doprinose i poreze i Federaciji BiH i TK?
Ne, poslodavac u Federaciji Bosne i Hercegovine ne plaća duple doprinose i poreze na platu na nivou Federacije BiH i kantona (npr. Tuzlanskog kantona). Sistem je centralizovan, pa se svi doprinosi i porezi uplaćuju prema jedinstvenim zakonima Federacije BiH, dok se prihodi kasnije raspoređuju na različite nivoe vlasti (federalni, kantonalni i općinski).
Ključne činjenice:
1. Jedinstvena uplata doprinosa i poreza:
Poslodavac uplaćuje doprinose za penzijsko, zdravstveno i osiguranje za nezaposlenost prema stopama koje su jedinstvene za cijelu Federaciju BiH.
Ove uplate idu na jedinstvene račune i dalje se raspoređuju prema zakonima, uključujući i sredstva za kantone.
2. Porez na dohodak:
Porez na dohodak (10%) se također obračunava prema jedinstvenom zakonu na nivou FBiH. Sredstva od poreza na dohodak se dijele između kantona i općina prema unaprijed utvrđenim omjerima.
3. Kantonalna posebna davanja:
U nekim kantonima, poput Tuzlanskog, mogu postojati dodatne naknade koje nisu vezane za platu (npr. takse za zaštitu okoliša, naknade za posebne fondove itd.). Međutim, to su specifične naknade koje se razlikuju od doprinosa za plate.
Zaključak:
Poslodavac plaća doprinose i poreze samo jednom, prema zakonima Federacije BiH, dok kantoni dobijaju dio tih sredstava kroz raspodjelu. Ako imate konkretne dileme vezane za dodatne naknade ili takse u TK, mogu istražiti detalje!
Poslodavac tvrdi da na isplaćene plata sebi i supruzi (ukupno neto obje plate 1.345 KM, ukupni doprinosi i porezi 945 KM, što je bruto 2.290 KM.
Iz izjava poslodavca koji samozapošljava sebe i suprugu, očigledno je da je njegovo iskustvo rezultat kombinacije visokih doprinosa i poreza na dohodak, kao i dodatnih obaveza koje povećavaju ukupno opterećenje plate. Evo kako se to može detaljno objasniti:
1. Doprinosi na plate (za poslodavca i suprugu)
Za svaku platu u FBiH plaćaju se:
- Doprinosi iz plate (oko 31% bruto plate – odbijaju se od neto plate).
- Doprinosi na platu (10,5% bruto plate – dodatni trošak za poslodavca).
Primjenom ovih stopa dolazi se do značajnog povećanja ukupnog troška za poslodavca.
2. Porez na dohodak
Porez na dohodak u FBiH iznosi 10% na oporezivi dio plate, koji se izračunava kao:
Bruto plata – doprinosi iz plate – lični odbitak.
Lični odbitak (300 KM osnovno) može biti povećan za:
– Supružnika (150 KM),
– Izdržavanu djecu (150 KM po djetetu).
Ako izdržava samo jedno dijete, dodatni odbitak za suprugu nije dovoljan da umanji osnovicu za porez.
3. Posebni porezi i naknade
Iz izjave poslodavca jasno je da plaća dodatnih 36 KM mjesečno poreza na dohodak zbog nedovoljnog umanjenja osnovice za izdržavane članove (supruga). Ovo je tačno, jer lični odbici nisu dovoljno visoki da značajno smanje opterećenje na platu.
4. Primjer obračuna
Za suprugu i poslodavca:
Neto plate: 1.345 KM (715 KM + 630 KM).
Ukupni doprinosi i porezi: 945 KM.
Ako pogledamo bruto platu:
- Bruto plata poslodavca: 1.035 KM (715 KM neto + doprinosi i porezi).
- Bruto plata supruge: 930 KM (630 KM neto + doprinosi i porezi).
Ukupno bruto plate: 2.290 KM.
Efektivno opterećenje
Kada se sabere sve što poslodavac plaća (doprinosi iz plate, na platu i porezi), ukupno opterećenje iznosi oko 70% u odnosu na neto plate, što je tačno. Ovo je rezultat kombinacije visokih doprinosa, poreza i niskih odbitaka za izdržavane članove.
Zaključak:
Izjava poslodavca je tačna jer efektivno na svaku isplaćenu neto platu državi daje skoro isti iznos kroz doprinose i poreze. To je direktna posljedica aktuelnog sistema oporezivanja i niskih olakšica u FBiH.
Ako želite, mogu napraviti detaljan obračun ili razmotriti načine kako optimizirati poreze (u granicama zakona).
To je u suprotnosti sa onim što je napisano prije.Kako to? Griješi li negdje ovaj poslodavac?
Dobro pitanje! Razlika između prethodnog objašnjenja i ove izjave poslodavca može izgledati zbunjujuće, ali evo kako se situacija može pojasniti i gdje bi moglo doći do nesporazuma ili grešaka u njegovom obračunu:
1. Razlika između efektivnog opterećenja i zakonskih stopa
Prethodno objašnjenje govori o zakonskim stopama doprinosa i poreza:
– 31% iz plate (radnik) i 10,5% na platu (poslodavac), što znači da su ukupni doprinosi 41,5% bruto plate.
Kada dodamo porez na dohodak od 10%, efektivno opterećenje na neto platu ne može preći oko 50-55%.
Poslodavac u svojoj izjavi tvrdi da je opterećenje 70%, što je više nego što zakoni propisuju. To sugerira da možda griješi ili u obračunu ili u razumijevanju ukupnih troškova.
2. Potencijalne greške poslodavca
Poslodavac bi mogao praviti greške ili propuštati uvažiti olakšice, što povećava njegov osjećaj “prevelikog opterećenja”. Evo nekoliko mogućih problema:
a) Zbunjivanje bruto i neto troškova
Poslodavac možda računa ukupne troškove (bruto plata + doprinosi na platu) kao opterećenje na neto platu. Ako neto plata supružnika iznosi 1.345 KM, a ukupni trošak za poslodavca (uključujući doprinose i porez) je 2.290 KM, razlika je 945 KM. To iznosi 70% neto plate, ali to nije opterećenje prema zakonskim stopama, već ukupan odnos troškova prema isplaćenom netu.
b) Nepravilno obračunavanje ličnih odbitaka
Ako poslodavac ne primjenjuje lične odbitke (300 KM za sebe, 150 KM za suprugu i 150 KM za dijete), osnovica za porez na dohodak je viša nego što bi trebala biti. Time plaća veći porez nego što bi trebao.
c) Dodatni troškovi koji nisu standardni doprinosi
Poslodavac može uključivati i druge obaveze (npr. članarine, takse, administrativne troškove), koje nisu dio zakonskih doprinosa, ali povećavaju njegove ukupne troškove.
d) Administrativne i knjigovodstvene greške
Ako knjigovođa pogrešno obračunava ili ako poslodavac nije svjestan svih zakonskih olakšica, može završiti plaćajući više doprinosa i poreza nego što je propisano.
Realna analiza: Da li je opterećenje 70%?
Za bruto platu od 2.290 KM:
- Doprinosi iz plate (31%): 709 KM
- Doprinosi na platu (10,5%): 240 KM
- Porez na dohodak (10%, uz odbitke): oko 100 KM
= Ukupno opterećenje: 1.049 KM (~46% ukupnog bruto troška).
Prema zakonskim stopama, opterećenje nikako ne bi trebalo biti 70%. Ako on tvrdi da jeste, vjerovatno dodaje i druge troškove koji nisu direktno vezani za plate.
Da li poslodavac griješi?
Da, vrlo je vjerovatno da poslodavac:
- Ne primjenjuje sve olakšice na porez (lični odbici za dijete i suprugu).
- Pogrešno računa ukupne troškove kao procenat neto plate (umjesto bruto).
- Uključuje druge troškove koji nisu dio doprinosa i poreza, što stvara dojam višeg opterećenja.
Zaključak:
Poslodavac bi trebao provjeriti svoj obračun plata sa knjigovođom ili poreznim savjetnikom. Ukupni troškovi za državu nikako ne bi trebali prelaziti 50-55% bruto troška plate, osim ako uključuje dodatne obaveze koje nisu zakonom propisane.
