Nakon što je međunarodna arbitraža presudila u korist hrvatske kompanije Viadukt, obavezujući Bosnu i Hercegovinu da isplati 90 miliona KM, postavlja se ključno pitanje: kako država može naplatiti taj iznos od entiteta koji je odgovoran za nastanak duga koji je narastao na 108 miliona KM?

BiH mora platiti, RS odgovorna – ali kako doći do novca?

Presuda iz Štokholma u korist kompanije Viadukt, kojom je država Bosna i Hercegovina obavezana da plati višemilionski dug zbog jednostranog raskida ugovora od strane entiteta Republika Srpska, stavlja institucije BiH pred ozbiljan izazov: kako naplatiti ono što će biti isplaćeno iz državnog budžeta, iako je odgovornost za štetu isključivo na entitetu RS.

Naime, Republika Srpska je još 2017. godine potpisala sporazum sa Ministarstvom finansija BiH kojim se obavezala da će snositi sve troškove postupka i potencijalne naknade ako izgubi arbitražni spor. Međutim, političko rukovodstvo RS-a, predvođeno Miloradom Dodikom, uporno odbija priznati odgovornost i najavljuje da neće platiti ni marku.

U takvoj situaciji, pravnici i analitičari upućuju na nekoliko koraka koje može preduzeti država BiH u pokušaju da nadoknadi ono što će Viaduktu isplatiti iz svojih sredstava.

1. Tužba protiv RS-a pred domaćim sudovima

Najizvjesniji i pravno najčistiji put jeste da Bosna i Hercegovina, nakon isplate duga, podnese regresnu tužbu protiv Republike Srpske pred domaćim sudovima. U skladu sa Zakonom o obligacionim odnosima, ako jedno lice ispuni obavezu za koju je odgovoran neko drugi, ima pravo da od te strane potražuje povrat.

BiH bi se u tužbi mogla pozvati na:

  • obaveze iz sporazuma iz 2017. godine, kojim je RS priznala odgovornost,
  • činjenicu da je arbitražna presuda rezultat odluka vlasti RS-a, a ne institucija BiH,
  • osnovna načela pravičnosti i regresne odgovornosti.

Ovakav postupak, iako moguć, mogao bi trajati godinama i dodatno opteretiti ionako spor pravosudni sistem.

2. Blokada ili uslovljavanje prenosa sredstava RS-u

Politički instrumenti, iako ograničeni, također postoje. Vijeće ministara BiH bi moglo pokušati blokirati ili usloviti sredstva koja se iz državnog budžeta prenose RS-u, npr. kroz kapitalne transfere ili razvojne projekte. Međutim, ovakav mehanizam bi bio izuzetno teško primjenjiv u praksi, s obzirom na komplikovanu strukturu vlasti i potrebu za entitetskim konsenzusom unutar državnih institucija.

3. Ustavna tužba pred Ustavnim sudom BiH

Ako RS nastavi ignorisati obaveze i odbija povrat duga, BiH može pokrenuti postupak pred Ustavnim sudom BiH, pozivajući se na kršenje načela ustavne podjele nadležnosti i odgovornosti entiteta prema državi. Time bi se pokušala ishoditi presuda kojom bi RS bila obavezana da izvrši svoje finansijske obaveze, kao i da poštuje međunarodne presude koje se odnose na BiH kao državu.

4. Međunarodni politički pritisci i reputacijska šteta

Osim pravnih sredstava, BiH može koristiti i međunarodne kanale – uključujući obraćanje institucijama EU, međunarodnim partnerima i finansijskim organizacijama – kako bi ukazala na pokušaj izbjegavanja odgovornosti jednog entiteta. Ovakav pristup može rezultirati političkim pritiskom, zastoju u međunarodnim projektima, pa čak i ekonomskim posljedicama po RS ako investitori i donatori procijene da se pravna sigurnost u tom entitetu ne poštuje.

Svjesno izbjegavanje odgovornosti

Zanimljivo je da je Milorad Dodik već ranije odbijao da RS isplati dug Viaduktu, znajući da će kompanija – prema ugovoru i međunarodnim konvencijama – tužiti državu BiH, jer je ona formalni potpisnik međunarodnih ugovora. Time je RS izbjegla direktnu odgovornost, ali je otvorila put da se cjelokupna šteta svali na budžet države, čime bi u konačnici svi građani BiH – bez obzira iz kojeg entiteta dolaze – snosili posljedice.

Dakče, RS nije međunarodni faktor i zato nije mogla biti tužena, dok država BiH to jeste, i zato je žrtva tužbe i presude.

Zaključak

U pravnom smislu, država BiH ima osnov i mehanizme da od RS potražuje povrat iznosa koji bude isplaćen Viaduktu. Međutim, efikasnost tih mehanizama ovisi o političkoj volji, podršci međunarodne zajednice i spremnosti domaćih institucija da uđu u otvoren pravni spor s entitetom.

Ono što je sigurno jeste da će ceh neodgovornog upravljanja u RS-u, makar privremeno, platiti svi poreski obveznici u BiH.