Hrvatski naftovod odbio isporuku nafte za Naftnu industriju Srbije (NIS), što bi moglo dovesti do zatvaranja rafinerija, nestašice goriva i gubitka hiljada radnih mjesta

Čedomir Stojković, predsjednik grupe „Oktobar“, koja se zalaže za uvođenje sankcija Rusiji, analizirao je aktuelnu situaciju u vezi sa zapadnim sankcijama koje pogađaju rusku Naftnu industriju Srbije (NIS).

Hrvatski naftovod Karlobag–Ogulin–Karlovac–Virovitica odbio je prijem jednog miliona barela nafte sa kazahstanskog tankera namijenjenog NIS-u, pozivajući se na američke sankcije.

Prema izvještaju Reutersa, ruske rafinerije nafte u Srbiji imaju svega nekoliko dana do potpunog prestanka rada. To su, podsjeća Stojković, jedine rafinerije koje Srbija danas ima, jer ih je u ranijem periodu sve prešla u vlasništvo Rusije.

Oko 3.000 zaposlenih u tim rafinerijama, tvrdi on, odmah bi moglo ostati bez posla. Nakon što se iscrpe preostale zalihe nafte, koje će trajati najviše dva mjeseca, ruska Naftna industrija Srbije i njene benzinske pumpe ostaće bez goriva. „Biće suve kao barut“, upozorava Stojković, dodajući da sankcije obuhvataju i zabranu prodaje goriva ruskim stanicama u Srbiji, kojih je oko 14.000 zaposlenih. Indirektno, posljedice bi mogle pogoditi i do tri puta više ljudi.

Kako objašnjava, čim se rezerve iscrpe, očekuje se naglo poskupljenje goriva, jer će uvoz gotovih derivata biti skuplji od sirove nafte koja se do sada dopremala naftovodom. Gorivo će se prodavati samo na oko 10% preostalih benzinskih pumpi koje nisu u ruskom vlasništvu.

Alternativa bi, kaže Stojković, bila da se država odrekne dijela akciza – od kojih godišnje ubire oko 1,8 milijardi eura, što je približno 9% budžeta. Međutim, to bi dodatno povećalo budžetski deficit.

Ako bi država snosila teret poskupljenja kroz smanjenje akciza:

  • deficit bi se povećao, što vodi ka riziku od bankrota;
  • moguće bi bilo smanjenje plata u javnom sektoru, direktno ili kroz inflaciju;
  • smanjenje javnih radova značilo bi i smanjenje zaposlenosti.

Ako se akcize ne smanje, a poskupljenje padne na teret građana i privrede:

  • veće cijene goriva povećavaju troškove proizvodnje, transporta i usluga;
  • to smanjuje profit i plate, te umanjuje potrošnju;
  • manja potrošnja dodatno smanjuje ekonomski promet i zarade svih slojeva društva.

Stojković zaključuje da je odbijanje predsjednika Aleksandra Vučića da u proteklih deset mjeseci sprovede preuzimanje ruskih udjela u NIS-u dovelo Srbiju na ivicu ekonomske krize:

– „Vi ubrzo postajete još siromašniji, vaša djeca još siromašnija, a dugovi se gomilaju. Država bez goriva ili sa preskupim gorivom ima urušen kreditni rejting i bez investicija.“

Na kraju, sarkastično dodaje da bi u ovakvim okolnostima možda bilo „korisno“ da ruski simpatizeri u Srbiji, među kojima nabraja Miloša Kovića, Miloša Jovanovića, Milicu Stamenkovski, Ivicu Dačića, Aleksandra Vulina i druge, ponovo razvuku rusku zastavu preko Terazija „kao 2022. godine“, jer – kako kaže – „opet smo uspjeli da postanemo siromašni kao Rusi“.

– „Uostalom,“ zaključuje Stojković, „rublja i dinar su već skoro jednaki.“

Izvor: FB