Odluka Općinskog vijeća proširila pojam „javnog mjesta“, ali je njena usklađenost sa zakonima višeg ranga upitna
Općinsko vijeće Kakanj je 27. marta usvojilo Odluku o javnom redu i miru kojom je, pored klasičnih javnih prostora, posebno regulisano i ponašanje građana na društvenim mrežama.
Prema definiciji iz odluke, javnim mjestom smatra se prostor sa slobodnim ili uslovljenim pristupom građana (ulice, trgovi, parkovi, stadioni, ugostiteljski i trgovinski objekti, koncertne sale i dr.), ali i online prostor poput društvenih mreža, elektronske pošte ili SMS poruka.
Član 3. stav 1. tačka 19. propisuje da se prijetnje, vrijeđanje, omalovažavanje, nepristojno i drsko ponašanje ili bilo koji oblik uznemiravanja na društvenim mrežama tretira kao kršenje javnog reda i mira. Za ovakvo ponašanje predviđena je novčana kazna od 300 KM za fizička lica ili roditelje maloljetnika.
Pravna usklađenost i dileme
Stručnjaci upozoravaju da odluka otvara značajne pravne dileme. Naime, internet i društvene mreže nisu prepoznati kao javni prostor prema Zakonu o prekršajima Federacije BiH i Zakonu o javnom redu i miru Zeničko-dobojskog kantona – koji i sam mora biti usklađen sa Zakonom o prekršajima Federacije BiH.
Prema hijerarhiji pravnih akata u Bosni i Hercegovini, lokalne odluke moraju biti usklađene sa zakonima i ustavima višeg ranga. Na vrhu se nalaze
- Ustav BiH i entitetski ustavi, zatim
- Zakoni donijeti na državnom i entitetskom nivou, potom
- Podzakonski akti, a tek na dnu
- Odluke lokalnih samouprava.
S obzirom na to, odluka kakanjskog vijeća može biti osporena pred nadležnim sudom ili entitetskim ministarstvom pravde, jer lokalno vijeće nema ovlasti uvoditi sankcije koje zakoni višeg nivoa ne prepoznaju.
Drugim riječima, odluka ima operativnu vrijednost unutar općine, ali njena primjena izvan zakonskog okvira može biti pravno problematična.
Šta ako bi policija ili inspektor napisali prekršajni nalog prema Odluci Općinskog vijeća Kakanj
1. Pokretanje postupka
Ako bi policija ili inspektor napisali prekršajni nalog prema Odluci Općinskog vijeća Kakanj, osoba bi mogla:
- platiti kaznu, ili
- uložiti prigovor i tražiti sudsko odlučivanje (prekršajni sud).
2. Sudska provjera zakonitosti
Kada slučaj dođe na prekršajni sud, sudija ne gleda samo da li je osoba zaista napisala uvredljiv komentar, nego i da li je sama odluka u skladu sa zakonima višeg ranga.
- Ako odluka „proširuje“ definiciju javnog mjesta na društvene mreže, a to nije predviđeno Zakonom o prekršajima FBiH ili Zakonom o javnom redu i miru ZDK, sud može zaključiti da nema zakonskog osnova za kažnjavanje.
- To znači da bi sud odbio prekršajni nalog i oslobodio osobu, uz obrazloženje da općinska odluka ne može derogirati zakon.
3. Pravna sredstva
Ako se desi da sud ipak potvrdi kaznu, stranka može uložiti žalbu. Viši prekršajni organ ili sud opet provjerava usklađenost odluke sa zakonima. U konačnici, može se pokrenuti i postupak za ocjenu zakonitosti same odluke kod Ustavnog suda FBiH ili nadležnog entitetskog ministarstva pravde.
4. Realan ishod
Najvjerovatnije bi se desilo da kazne izrečene samo na osnovu općinske odluke ne bi izdržale sudsku provjeru, jer se društvene mreže pravno ne tretiraju kao „javni prostor“ prema višim zakonima. Odluka bi tada postala praktično neprimjenjiva, iako formalno ostaje na snazi dok je neko ne ospori.
Ukratko: sud bi prije presuđivanja morao vagati usklađenost općinske odluke sa zakonima višeg ranga. Ako postoji nesklad (a ovdje postoji), kazna bi vjerovatno bila poništena.
