Federalno ministarstvo zdravstva pokrenulo izradu lokalnih “zdravstvenih slika” – Tuzla je u projektu, Lukavac nije. Ko je pogriješio i hoće li gradske vlasti reagovati?
5. septembar 2025. — Federalno ministarstvo zdravstva objavilo je da će 13 lokalnih zajednica u FBiH izraditi zdravstvene profile stanovništva – alate koji sabiraju ključne pokazatelje (smrtnost, učestalost bolesti, pristup uslugama, društvene i ekonomske okolnosti i sl.) i usmjeravaju prevenciju i intervencije. Edukacija za općine i zdravstveni sektor održana je 1–2. septembra u Tesliću u okviru projekta „Zdrave zajednice u BiH“, zajedničke inicijative FMoZ FBiH i Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS, u partnerstvu s Institutom za populaciju i razvoj i uz podršku Vlade Švicarske.
U FBiH su izabrani: Bihać, Tešanj, Goražde, Tomislavgrad, Grude, Livno, Travnik, Kiseljak, Ilidža, Stari Grad Sarajevo, Stolac, Tuzla i Kakanj.
Pomoćnik federalnog ministra dr. Goran Čerkez naglasio je da se zdravlje mora sagledavati šire od same bolesti i da će domovi zdravlja biti ključni koordinatori prikupljanja podataka. Iz FMoZ ističu da profili pomažu da se prepoznaju najveći izazovi i faktori rizika (npr. nezdrav način života, zagađenje, nepovoljni socioekonomski uslovi) te da se resursi ciljano usmjere.
„Rupa“ na mapi: gdje je Lukavac?
Lukavac je industrijsko središte s hroničnim problemima zagađenja zraka, koji su godinama predmet pažnje medija i javnosti; nezavisni monitorinzi često registruju prekomjerne koncentracije PM2.5, a grad se redovno pojavljuje među najopterećenijim tačkama u BiH po kvalitetu zraka.
Uprkos (zahvaljujući) tome, Lukavac nije među 13 lokalnih zajednica koje ulaze u izradu profila. U zvaničnoj objavi nema objašnjenja po kojem kriteriju je odabrano upravo ovih 13 općina, i zašto Lukavac nije obuhvaćen (iako je, recimo, Tuzla uključena). To ostavlja pitanja o transparentnosti selekcije i koordinaciji sa kantonalnim i lokalnim nivoima.
Lukavac je među gradovima koji bilježe neslavne rekordne stope malignih i drugih oboljenja, što je pomenuto i na jednoj od sjednica GV Lukavac, kada je rečeno da je u zadnjih oko godinu dana zabilježeno oko 150 novih slučajeva. Međutim, pošto Lukavac nije obuhvaćen ovakvim projektima, zvanično, objedinjeno poređenje po općinama nije javno dostupno u najnovijim federalnim izvještajima. Po ovome, sistematska, ažurna analiza koju zdravstveni profil upravo treba da omogući – za Lukavac i dalje neće biti dostupna.
Čija je odgovornost?
Primarno tri adrese:
- Gradska uprava Lukavca – ako se grad nije na vrijeme kandidirao/ponudio kapacitete za učešće (ljudi, podaci, logistika), odgovornost je prije svega lokalna. Učešće traži spremnost doma zdravlja i gradske administracije da vode proces i dijele podatke. (FMoZ je naglasio ulogu domova zdravlja kao koordinatora.)
- Kantonalni zdravstveni akteri (ZZO/ZZJZ TK, resorno ministarstvo) – bez njihovog aktivnog uključivanja (screening programi, registri, logistika), lokalne zajednice teže ulaze u ovakve projekte. Posljednji javno dostupni dokumenti za TK pokazuju fragmentiranost podataka i programskih pokrića po općinama.
- Federalno ministarstvo zdravstva / implementatori projekta – dužni su osigurati jasne, javno dostupne kriterije i obrazloženja zašto je neko uključen, a neko nije. U zvaničnoj objavi kriteriji nisu navedeni, što je slabost transparentnosti.
Šta Lukavac može (i treba) uraditi – odmah
- Zahtjev za informacijama (7 dana). Grad Lukavac i JZU Dom zdravlja da upute FMoZ i partnerima službeni upit: koji su tačni kriteriji i koji je plan proširenja liste? (Pozvati se na Zakon o slobodi pristupa informacijama FBiH.)
- Formirati gradski radni tim (30 dana). Intersektorska grupa (Dom zdravlja, javna komunalna preduzeća, obrazovanje, socijala, okoliš, NVO) da pripremi osnovni „pre-profil“ Lukavca iz postojećih izvora (federalni i kantonalni izvještaji, „Mapiranje“ resursa za prevenciju raka, podaci o aerozagađenju). Time se pokazuje spremnost i kapacitet.
- Potpisati namjeru o saradnji (30–45 dana). Uputiti Inicijativu za uključivanje u naredni krug projekta „Zdrave zajednice u BiH“ uz plan rada i budžetsku stavku za podršku prikupljanju podataka. (Edukacije se već održavaju u Tesliću – znači da proces teče i da je moguće uključivanje novih lokalnih zajednica u sljedećim fazama.)
- Brzi set mjera „dok profil ne stigne“ (odmah–90 dana).
– pojačati skrining programe (dojka, kolorektalni),
– kontinuirano pratiti PM2.5/PM10 i sedmično izvještavati javnost,
– ciljane javnozdravstvene kampanje (pušenje, fizička aktivnost, ishrana),
– koordinacija sa kantonalnim ustanovama oko dostupnosti dijagnostike.
Hoće li i kada gradske vlasti Lukavca reagovati?
Do trenutka objave ovog teksta nema službene najave gradske uprave o traženju uključenja u projekat zdravstvenih profila. S obzirom na značaj teme i reputaciju Lukavca kao visokorizične sredine po kvalitetu zraka, razumna očekivanja su: javna reakcija gradske administracije i Doma zdravlja u narednim danima, uz konkretne korake navedene gore. Sve kraće od toga bilo bi potcjenjivanje problema koji direktno pogađa stanovnike.
Pitanja na koja javnost zaslužuje odgovor
- Koji su bili kriteriji za izbor 13 općina i može li se spisak proširiti?
- Da li je Lukavac uopšte aplicirao ili iskazao interes, i ako nije – zašto nije?
- Kada će FMoZ objaviti plan narednih krugova i jasan mehanizam uključivanja gradova sa izraženim okolišnim i zdravstvenim rizicima poput Lukavca?
Izvori
– Federalno ministarstvo zdravstva: objava „Zdravstveni profili…“ (5. septembar 2025; objava 04.09.2025), lista općina i opis projekta.
– IPD/„Zdrave zajednice u BiH“: informacije o edukaciji u Tesliću (1–2. septembar 2025).
– Nezavisni i javni podaci o kvalitetu zraka u Lukavcu.
– Kontekstualni izvori o dugogodišnjem problemu aerozagađenja u Lukavcu.
– Federalni i tematski javnozdravstveni dokumenti (zdravstveno stanje, mapiranje resursa).
