Republička izborna komisija odbila raspisivanje prijevremenih izbora, dok ostaje otvoreno pitanje reakcije Centralne izborne komisije BiH

Republička izborna komisija (RIK) Republike Srpske donijela je odluku da se neće provoditi prijevremeni izbori za predsjednika ovog entiteta, pozivajući se na zaključke Narodne skupštine RS.

– RIK će u potpunosti poštovati zaključke Narodne skupštine Republike Srpske. Očekujem da će i ostali organi, kako na republičkom tako i na opštinskom nivou, učiniti isto – izjavio je predsjednik RIK-a Oliver Blagojević nakon telefonske sjednice, prenosi SRNA.

Blagojević je dodao da nijedan član gradskih i opštinskih izbornih komisija nije podnio ostavku, iako su to, prema njegovim riječima, od njih tražile relevantne institucije.

– Njih i dalje imenuju lokalne skupštine, a potvrđuje CIK. Kako će raditi, to je za mene veliko pitanje – naglasio je Blagojević.

Šta kaže Zakon o izborima BiH?

Prema Izbornom zakonu BiH, Centralna izborna komisija (CIK) BiH je najviši organ koji nadzire i provodi izbore u cijeloj državi, uključujući entitete, Brčko distrikt i općine. Član 2.9. Zakona jasno propisuje da je CIK nadležan da raspisuje i organizuje izbore, kao i da donosi konačne odluke o validnosti kandidatura i rezultata.

Kada je riječ o prijevremenim izborima za predsjednika ili potpredsjednika Republike Srpske, član 14. stav 3. Zakona predviđa da se oni raspisuju u roku od 90 dana od dana prestanka mandata ili nastupanja razloga zbog kojih se izbori moraju održati. Odluku o raspisivanju donosi Centralna izborna komisija BiH, a ne entitetski organi.

Entitetske izborne komisije, poput RIK-a, imaju tehničko-organizacijsku ulogu u pripremi izbora, ali nemaju ovlaštenje da samostalno odlučuju hoće li se oni provesti ili ne.

Politički i institucionalni sudar

Odluka RIK-a da se pozove na zaključke Narodne skupštine RS ide direktno protiv nadležnosti CIK-a, što može otvoriti ozbiljan institucionalni spor. Ako CIK odluči raspisati izbore, a RIK odbije da ih provede, nastat će pravni vakuum u kojem će biti dovedena u pitanje legitimnost cijelog procesa.

Time se postavlja ključno pitanje: hoće li prevagnuti entitetske odluke ili zakonski okvir na državnom nivou koji jasno daje nadležnost Centralnoj izbornoj komisiji BiH.

Ostaje da vidimo da li će i CIK doživjeti sudbinu SIPA-e.