Federacija BiH ne smije više ovisiti o zemlji koja je 1992. izvršila agresiju – hitno je potrebno ulaganje u modernizaciju, domaću proizvodnju i razvoj strateške samodostatnosti namjenske industrije.

Namjenska industrija u Bosni i Hercegovini, koja obuhvata proizvodnju baruta i municije, decenijama je ovisna o uvozu ključnih sirovina, posebno iz Srbije. Ova ovisnost je ne samo paradoksalna, već i politički rizična, s obzirom na to da je Srbija tokom agresije 1992. bila agresor. I dok Srbija ima razvijenu industriju, ona i sama uvozi dio sirovina iz Kine, EU i SAD. BiH, međutim, nema ni modernu infrastrukturu ni dovoljno domaćih resursa da osigura samodostatnu proizvodnju baruta, što ovu zemlju stavlja u strateški i sigurnosni rizik.

Zašto BiH ovisi o uvozu baruta?

Proizvodnja baruta zahtijeva tri osnovne sirovine: sumpor, ugljen i kalijev nitrat (KNO₃). Pored toga, za proizvodnju modernog bezdimnog baruta potrebne su i napredne hemikalije te nitroceluloza. BiH raspolaže dijelom osnovnih sirovina, ali ne u dovoljnoj količini niti kvalitetu za masovnu proizvodnju. Kao rezultat toga, namjenska industrija je primorana uvoziti ključne komponente, što direktno povećava troškove i čini zemlju ovisnom o politički rizičnim dobavljačima.

Ova situacija stvara paradoks: zemlja koja je pretrpjela agresiju zavisi od iste te zemlje za proizvodnju strateških materijala. To nije samo ekonomski problem – riječ je i o sigurnosnoj i političkoj ranjivosti.

Kako se pravi barut i koje su sirovine potrebne?

Tradicionalni crni barut proizvodi se miješanjem:

  • Kalijev nitrat (KNO₃) – oksidator, osnovna hemikalija koja omogućava sagorijevanje.
  • Sumpor – poboljšava izgaranje i smanjuje temperaturu paljenja.
  • Ugljen – gorivo koje omogućava kontrolirano sagorijevanje.

Za moderni bezdimni barut koriste se i:

  • Nitroceluloza – glavni energetski nosilac.
  • Stabilizatori i aditivi – za kontrolu sagorijevanja i smanjenje eksplozivnosti tokom skladištenja.
Nitroceluloza

Iako BiH posjeduje ograničene količine sumpora i ugljena, ključna komponenta – kalijev nitrat i napredne hemikalije – ne proizvode se masovno u zemlji. Također, proizvodnja modernog baruta zahtijeva visokotehnološke pogone, čiste hemijske laboratorije i stroge sigurnosne protokole, kojih trenutno nema dovoljno.

Odakle BiH može uvoziti sirovine?

Osim Srbije, kalijev nitrat i druge hemikalije moguće je uvoziti iz:

  • Kine – glavni svjetski proizvođač kalijevog nitrata i nitroceluloze.
  • Europske unije – Njemačka, Poljska, Češka i druge zemlje proizvode visoko kvalitetne komponente.
  • Sjedinjenih Američkih Država – posebice za napredne hemikalije potrebne za moderni bezdimni barut.

Odakle Srbiji sirovine?

Šta Srbija proizvodi sama

  • Ugljen – ima rudnike i šumske resurse, ali za industrijsku hemijsku preradu često je potrebna dodatna obrada.
  • Sumpor – manja domaća proizvodnja, uglavnom za industrijsku upotrebu.
  • Kalijumove soli (kalijev nitrat) – postoji domaća proizvodnja, ali kapaciteti ne pokrivaju sve potrebe, posebno za moderne tipove baruta.

Šta Srbija uvozi

    • Kalijeve i natrijeve nitrate – Kina, Indija, Poljska
    • Specijalizirane hemikalije za bezdimni barut i stabilizatore – Evropske zemlje (Njemačka, Italija, Francuska) i SAD
    • Nitrocelulozu (za moderni smokeless powder) – uvozi se iz EU ili SAD, jer je proizvodnja visoko tehnološki zahtjevna i opasna.

    Šta od onoga što ima i Srbija ima i BiH – a ostatak može i sama uvoziti kao što to radi i Srbija?

    Bosna i Hercegovina raspolaže određenim nalazištima minerala i sirovina koje se povezuju sa sumporom i kalijevim solima, iako u ograničenim količinama i značaju. Elementarni sumpor ne javlja se u većim prirodnim ležištima, ali je prisutan u obliku sulfata i sulfidnih minerala, poput pirita, koji se nalazi u rudnicima željeza i uglja te je nekada korišten za dobijanje sumporne kiseline. Kalijeve soli, važne u poljoprivredi i hemijskoj industriji, nisu razvijene kroz velika komercijalna ležišta, ali postoje indicije o njihovom prisustvu u određenim evaporitnim naslagama i termomineralnim vodama. Iako BiH ne može konkurisati zemljama bogatim ovim resursima, postojanje manjih nalazišta sumpornih i kalijevih jedinjenja može imati značaj za domaću hemijsku industriju i poljoprivredni sektor, posebno kroz uvoznu supstituciju i mogućnost istraživanja potencijala koji do sada nisu u potpunosti iskorišteni.

    Za ugalj ne trebamo ništa ni pisati …

    Greške iz prošlosti i odgovornost

    Decenijska ovisnost BiH o uvozu sirovina i proizvodnji baruta van zemlje rezultat je:

    • Nedostatka strateške vizije na državnom i entitetskom nivou.
    • Neulaganja u modernizaciju pogona i proširenje proizvodnih kapaciteta.
    • Nedovoljne koordinacije između državnih vlasti, entitetskih vlasti i industrijskih subjekata.
    • Političke inertnosti i nesposobnosti da se zaštite strateški interesi.

    Odgovornost za ovu situaciju snose: političke strukture koje nisu planirale dugoročnu nezavisnost namjenske proizvodnje, entitetske vlade koje ne uklanjaju administrativne i tehničke prepreke, te upravljačke strukture u industriji koje nisu modernizirale proizvodnju.

    Rješenja: Hitna akcija Federacije BiH

    Federacija BiH mora hitno ispraviti ovu grešku iz prošlosti. Ključne preporuke uključuju:

    1. Ulaganje značajnih sredstava u modernizaciju pogona – moderni hemijski laboratoriji, automatski sistemi za proizvodnju i kontrolu kvaliteta, sigurnosni protokoli.
    2. Privlačenje domaćih i stranih investitora – osigurati financijska sredstva i know-how za proširenje kapaciteta i povećanje proizvodnje.
    3. Samostalna proizvodnja baruta i municije – smanjiti ovisnost o vanjskim dobavljačima, posebno politički rizičnim.
    4. Razvoj domaćeg lanca nabavke sirovina – lokalna proizvodnja kalijevog nitrata, ugljena i naprednih hemikalija ili diversifikacija uvoza iz stabilnih zemalja.
    5. Regionalna i strateška koordinacija – saradnja s drugim entitetima i državama regije radi povećanja tržišne i industrijske snage.

    Zaključak

    Bosna i Hercegovina ne smije više biti u poziciji da stratešku namjensku industriju drži u rukama drugih. Samostalna proizvodnja baruta i municije nije samo ekonomski interes – ona je pitanje sigurnosti, industrijskog razvoja i političke nezavisnosti – OPSTANKA.

    Hitna modernizacija, strateška ulaganja i razvoj domaćih kapaciteta ključni su za to da BiH preuzme kontrolu nad svojom budućnošću i više ne bude ovisna o politički rizičnim dobavljačima.

    Autorski tekst