Rezultati međuizbora u SAD-u mogli bi uticati na budući odnos Washingtona prema BiH, ukidanje sankcija Miloradu Dodiku, kontroverze oko Južne interkonekcije i američku politiku prema Zapadnom Balkanu. Promjena većine u Kongresu ne znači automatski zaokret politike, ali bi mogla otvoriti prostor za snažniji institucionalni nadzor nad odlukama Trumpove administracije.
Dok se pažnja američke javnosti 3. novembra 2026. usmjerava na međuizbore, odnosno izbore koji se održavaju na polovini predsjedničkog mandata, njihovi rezultati pomno se prate i izvan granica SAD-a. Među državama za koje bi politički odnosi u Washingtonu mogli imati značajne posljedice nalazi se i Bosna i Hercegovina.
Razlog je jednostavan: SAD su jedan od ključnih međunarodnih aktera u očuvanju Dejtonskog mirovnog sporazuma, a američka politika prema BiH posljednjih godina prolazi kroz značajne promjene.
Na ovim izborima bira se svih 435 članova Predstavničkog doma Kongresa, kao i 35 senatora. Eventualna promjena odnosa snaga u jednom ili oba doma mogla bi uticati na mogućnost Kongresa da nadzire rad predsjedničke administracije, pokreće istrage i zahtijeva objašnjenja o njenim vanjskopolitičkim odlukama.
Dodik i ukidanje američkih sankcija
Jedno od pitanja koje bi se moglo ponovo naći u fokusu američkog Kongresa jeste odluka Trumpove administracije o ukidanju sankcija Miloradu Dodiku, članovima njegove porodice i povezanim osobama i kompanijama u oktobru 2025. godine.
Ta odluka predstavljala je značajan zaokret u odnosu na raniju američku politiku prema rukovodstvu Republike Srpske.
Dio američkih kongresmena, posebno iz redova demokrata, otvoreno je kritikovao takav potez. Među njima je i Bill Keating, demokratski kongresmen i visoki član Pododbora za Evropu Odbora za vanjske poslove Predstavničkog doma.
Keating je u septembru 2026. objavio izvještaj pod nazivom „Pay for Play in the Balkans“, u kojem problematizira ukidanje sankcija Dodiku, američku podršku kompaniji AAFS Infrastructure and Energy LLC i moguće političke i poslovne interese povezane s tim odlukama.
U izvještaju se traži ponovno razmatranje sankcija, kao i kongresna istraga o komunikaciji američkih zvaničnika i okolnostima donošenja spornih odluka.
Ukoliko bi demokrate preuzele većinu u Predstavničkom domu, mogle bi dobiti značajniji prostor za pokretanje saslušanja, zahtijevanje dokumentacije i parlamentarni nadzor nad politikom Trumpove administracije.
To, međutim, ne znači da bi sankcije automatski bile vraćene. Za takvu odluku potrebni su konkretni institucionalni i pravni koraci.
Južna interkonekcija – energetski projekat i politička kontroverza
Drugo pitanje koje američki izbori čini posebno značajnim za BiH jeste projekat Južne interkonekcije, odnosno gasovoda koji bi Bosnu i Hercegovinu povezao s Hrvatskom.
Projekat ima strateški značaj za energetsku sigurnost zemlje, jer bi omogućio diversifikaciju izvora snabdijevanja gasom i smanjenje zavisnosti od ruskog energenta.
Međutim, posebnu pažnju izazvala je američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy LLC, čije je uključivanje u projekat postalo predmet političkih rasprava.
U izvještaju kongresmena Keatinga problematiziraju se veze kompanije s osobama bliskim Trumpovoj administraciji, način na koji je dobila podršku američkih zvaničnika i okolnosti njenog uključivanja u projekat.
To su navodi i ocjene autora izvještaja, a ne pravosnažno utvrđene činjenice o nezakonitom postupanju.
Južna interkonekcija tako je, pored energetskog, dobila i značajan politički i geopolitički značaj. Eventualna promjena većine u Kongresu mogla bi otvoriti prostor za detaljnije ispitivanje načina na koji je američka administracija podržala ovu kompaniju.
Dejtonski sporazum i teritorijalni integritet BiH
Američka uloga u zaustavljanju rata i postizanju Dejtonskog mirovnog sporazuma 1995. godine ostaje jedan od najvažnijih elemenata odnosa Washingtona prema Bosni i Hercegovini.
Zbog toga svaka promjena američke politike prema BiH ima širi značaj od uobičajenih diplomatskih odnosa.
Kongresmeni koji zagovaraju snažniji američki angažman u BiH upozoravaju na posljedice secesionističke politike, slabljenje državnih institucija i ugrožavanje Dejtonskog sporazuma.
Američki Kongres može imati važnu ulogu u oblikovanju takve politike kroz zakone, budžetska izdvajanja, saslušanja i kontrolu rada izvršne vlasti.
Posebno je važno pitanje hoće li Washington nastaviti podržavati suverenitet i teritorijalni integritet BiH kao jedan od svojih vanjskopolitičkih prioriteta.
NATO i evropski put Bosne i Hercegovine
Američki izbori važni su i zbog budućeg odnosa SAD-a prema NATO-u i evropskim integracijama zemalja Zapadnog Balkana.
Kongres ima značajnu ulogu u finansiranju sigurnosnih programa, vojnoj saradnji i podršci demokratskim institucijama u regionu.
Eventualno smanjenje američkog angažmana moglo bi otvoriti dodatni prostor za djelovanje drugih geopolitičkih aktera, među kojima je i Rusija, čiji se interesi na Zapadnom Balkanu često prepliću s političkim procesima u BiH.
Zato se američki izbori ne posmatraju samo kroz prizmu odnosa između demokrata i republikanaca, nego i kroz pitanje budućeg međunarodnog položaja Bosne i Hercegovine.
Može li Kongres ograničiti Trumpovu politiku?
Američki predsjednik ima značajna ovlaštenja u vođenju vanjske politike, ali Kongres nije bez uticaja na te procese.
Kontrolom budžeta, zakonodavnim inicijativama, saslušanjima i istražnim ovlaštenjima Kongres može otežati provođenje pojedinih političkih odluka ili zahtijevati njihovo dodatno obrazloženje.
Ukoliko demokrate preuzmu jedan ili oba doma Kongresa, Trumpova administracija mogla bi se suočiti s intenzivnijim nadzorom, posebno kada je riječ o odlukama koje se odnose na BiH.
Ako republikanci zadrže većinu, administracija bi imala povoljnije političke okolnosti za nastavak dosadašnjeg kursa, iako bi kritike pojedinih kongresmena i dalje mogle ostati prisutne.
Važno je, ipak, razlikovati politički pritisak od stvarne mogućnosti promjene odluka. Sama promjena većine ne garantuje povratak sankcija, promjenu odnosa prema Dodiku ili obustavljanje Južne interkonekcije.
BiH ima razlog da pažljivo prati rezultate
Za Bosnu i Hercegovinu američki međuizbori nisu samo još jedan događaj iz međunarodne politike.
Njihovi rezultati mogli bi uticati na to koliko će pažnje američki Kongres posvećivati političkim procesima u BiH, hoće li biti pokrenute istrage o ukidanju sankcija Dodiku, kako će se tretirati pitanje Južne interkonekcije i kakvu će podršku imati politika očuvanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Posebno je značajno što se pitanja BiH već nalaze u izvještajima i inicijativama pojedinih američkih kongresmena. To pokazuje da Bosna i Hercegovina nije potpuno izvan fokusa američke unutrašnje političke rasprave.
Za BiH zato nije presudno samo ko će osvojiti većinu u Kongresu, nego i kakve će konkretne političke i institucionalne poteze ta većina povući nakon izbora.
Američka politika prema Bosni i Hercegovini ne zavisi isključivo od jednog izbornog dana, ali rezultati izbora mogu odrediti koliko će prostora imati oni koji traže preispitivanje dosadašnjih odluka Washingtona.
Izvori: N1 BiH, Kongres SAD-a, Radio Slobodna Evropa, Associated Press, Analiza: LuPortal
